Omogućuje Andol® PRO 100

Omogućuje Plivit® C Max

Kardiovaskularne bolesti Analiza recentnih istraživanja: Mogu li antioksidansi smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, drugi val pandemije očekuje se na jesen i pretpostavlja se da će situacija biti teža nego tijekom prvog vala. Uz Covid-19, pojavljivat će se i druge respiratorne infekcije, pa će ukupan broj oboljelih biti znatno veći, upozoravaju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Među najugroženijim skupinama su stariji od 65 i kronični bolesnici: dosad je u svijetu gotovo polovica zaraženih i hospitaliziranih zbog Covida-19 imala neku kroničnu bolest.

Položaj kroničnih bolesnika u pandemiji dodatno je bio pogoršan zbog novog načina i organizacije pružanja zdravstvenih usluga. Istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazalo je da je u 122 zemlje zabilježena smanjena dostupnost zdravstvenih usluga. Analizirajući podatke od siječnja 2019. do svibnja 2020., recentna studija jednog od najstarijih časopisa opće medicine The Lancet ustanovila je da je broj prijema u bolnicama u Engleskoj zbog infarkta u vrijeme karantene pao čak za trećinu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 17,5 milijuna ljudi u svijetu godišnje umire od kardiovaskularnih bolesti. Predviđa se da će do 2030. taj broj narasti na gotovo 23 milijuna. Srčani udar i druge bolesti srca i krvnih žila svake godine u Hrvatskoj odnesu više od 25.000 života. Liječnici upozoravaju: čak 80 posto prijevremenih smrti od srčanih bolesti i moždanog udara može se prevenirati promjenom rizičnog ponašanja. Kako zaštititi svoje zdravlje? Kako promjenom životnog stila prevenirati bolesti srca i krvnih žila? Što sve možemo učiniti da bismo se zaštitili, ojačali imunitet i ostali zdravi uoči drugog vala Covida-19? Tea Premoša, magistrica nutricionizma Poliklinike Bagatin koja je proglašena najboljom dermatološkom poliklinikom u Europi i najboljom međunarodnom klinikom za estetsku kirurgiju, analizira za Doktor online recentna znanstvena istraživanja i tumači možemo li na jednostavan način, uvođenjem prehrane bogate antioksidansima (među njima je najvažniji vitamin C) i zdravijim načinom života smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i ojačati imunitet uoči drugog vala bolesti Covid-19.

1. Utjecaj antioksidansa na prevenciju kroničnih bolesti: recentna istraživanja i objašnjenje

Najvažniji antioksidans je vitamin C. Uloga vitamina C je brojna, osim jakog antioksidacijskog učinka, utječe na stvaranje kolagena, djeluje kao antihistaminik, sudjeluje u metabolizmu lijekova i steroida, povećava apsorpciju željeza…Preporučena dnevna doza za unos vitamina C je 90 mg za odrasle muškarce, 75 mg za odrasle žene te dodatnih 35 mg dnevno za pušače (7).

Neke studije pokazuju da unos vitamina C smanjuje visoki krvni tlak, utječe na smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti i sprečavanje moždanog udara, određenih vrsta raka, dijabetesa, gihta, čak i Alzheimerove bolesti. Nije sasvim jasno jesu li podaci barem djelomično rezultat poboljšane prehrane. Uzimanje vitamina C u obliku dodataka prehrani, nakon što su simptomi prehlade već započeli, nema dokazane koristi, dakle potrebno ga je uzimati kao prevenciju (5). Možemo zaključiti da se preporučuje unos većih količina hrane bogate vitaminom C, a to uključuje unos više voća i povrća. U jednoj metaanalizi u kojoj je bilo uključeno 95 studija opaženo je smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti i preuranjene smrtnosti unosom voća i povrća u količini od 800 g/dan (9). Voće i povrće sadrži bezbroj hranjivih tvari, uključujući vlakna, vitamin C, karotenoide, antioksidanse, mineralne tvari i flavonoide koji sinergističkim djelovanjem smanjuju rizik od kroničnih bolesti i preuranjene smrtnosti (10). Također, više promatračkih studija potvrdilo je da su rizik od smrtnosti i sama smrtnost povećani kod osoba s nižim koncentracijama vitamina C u plazmi. Veći unos vitamina C povezan je s pozitivnim učincima na čimbenike kardiovaskularnog rizika u kohortnim studijama, a velika randomizirana kontrolirana klinička ispitivanja nisu potvrdila dobrobiti dodatnih vitamina C na kardiovaskularne bolesti (8). Svakako su potrebna daljnja istraživanja. Možemo zaključiti da je bitno obratiti pozornost na cjelokupnu prehranu i način života, a ne na isključivo jedan dodatak prehrani.

2. Utjecaj vitamina C na jačanje imuniteta: recentna istraživanja i objašnjenje

S obzirom na situaciju s Covidom-19, ljudi traže rješenja kako smanjiti mogućnost zaraze jačanjem imuniteta, jer nas slab imunološki sustav čini podložnijima većini bolesti. Naš imunološki sustav sofisticirana je mreža specijaliziranih organa, tkiva, stanica, proteina i kemikalija, koja se razvila da zaštiti domaćina od štetnih patogena, kao što su bakterije, virusi, gljivice, paraziti, kao i stanice raka. Važno je napomenuti da ključnu ulogu u jačanju imuniteta, prije svih dodataka prehrani, ima način života koji uključuje unos uravnotežene, nutritivno vrijedne hrane, održavanje poželjne tjelesne mase, jer pothranjenost i debljina svakako znače i slabiji imunološki sustav, te adekvatan odmor kako se ne bi povećavalo stanje stresa u tijelu. Tek tada možemo posegnuti za dodacima prehrani, a jednim od najjačih antioksidansa smatra se vitamin C (6), kojeg tijelo pojačano troši tijekom infekcije (1). Antioksidansi djeluju tako da uništavaju štetno djelovanje slobodnih radikala štiteći tjelesne stanice i tkiva od oksidacijskih oštećenja. Vitamin C prvenstveno trebamo unositi putem hrane, kao što su kivi, citrusi, paprika, peršin, brokula, prokulice, rajčica, fermentirani kiseli kupus i repa, šipak…

U posljednje vrijeme sve je više istraživanja koja proučavaju učinak suplementacije vitaminom C na smanjenje problema s dišnim sustavom koje uzrokuje Covid-19. Vitamin C može djelovati kao slabo antihistaminsko sredstvo koje olakšava simptome nalik gripi kao što su kihanje, začepljen nos te problemi sa sinusima (2). Vitamini u obliku dodataka prehrani mogu imati koristi u prevenciji Covida-19, stoji u kliničkim ispitivanjima koja su još u tijeku te je potrebno vrijeme da bi se utvrdilo koliko su sigurni i učinkoviti (3). Znanstveni članak objavljen 2019. godine prije otkrića koronavirusa predstavlja metaanalizu 18 kontroliranih kliničkih ispitivanja s ukupno više od 2000 pacijenata u kojima se proučavao učinak vitamina C na duljinu boravka u jedinici intenzivne njege i na trajanje mehaničke ventilacije. Na odjelu akutne njege vitamin C se koristi za liječenje više stanja, uključujući sepsu, akutni bronhitis, kardiovaskularne bolesti, postoperativnu infekciju. Najčešće proučavane populacije bili su pacijenti koji su bili podvrgnuti kardiološkoj operaciji, praćeni sepsom, ozljedama pluća i opekotinama. Rezultati studije u 12 pregledanih ispitivanja pokazuju da je duljina boravka na odjelu intenzivnog liječenja smanjena za 7,8% kod pacijenata koji su intravenozno primali vitamin C.

U šest ispitivanja, smanjena je za 8,6% nakon oralne primjene vitamina C u dozama 1-3 g/dan. U tri ispitivanja u kojima je pacijentima bila potrebna mehanička ventilacija tijekom 24 sata vitamin C skratio je njezino trajanje za 18,2% (4). Da se točno utvrdi je li vitamin C koristan za bitku s koronavirusom, potrebna je dvostruko slijepa placebo kontrolirana studija koja se provodi od veljače 2020., a kraj studije predviđa se u rujnu ove godine. Zasad, dakle, za to nema dokaza (5).

Izvori:

1. Anitra C. Carr, A new clinical trial to test high-dose vitamin C in patients with COVID-19, 2020, Crit Care.. 2020 Apr 7;24(1):13
2. Zhang L, Liu Y. Potential interventions for novel coronavirus in China: Asystematic review. J Med Virol. 2020;92:479–490.
3. Sarah M Michienzi, PharmD1 and Melissa E Badowski, PharmD, Can vitamins and/or supplements provide hope against coronavirus?, Drugs Context. 2020; 9: 2020-5-7.
4. Hemilä H, Chalker E. Vitamin C can shorten the length of stay in the ICU: a meta-analysis. Nutrients. 2019;11(4):708.
5. William Simonson, PharmD, BCGP, FASCP; Vitamin C and coronavirus, Geriatr Nurs. 2020 May-June; 41(3): 331–332.
6. Camarena V, Wang G. The epigenetic role of vitamin C in health and disease. Cell Mol Life Sci. 2016;73(8):1645-1658.
7. US Centers for Disease Control and Prevention . Second National Report on Biochemical Indicators of Diet and Nutrition in the US Population 2012. National Center for Environmental Health; Atlanta, GA, USA: 2012.
8. Lena Al-Khudairy, Nadine Flowers, Rebecca Wheelhouse, Obadah Ghannam, Louise Hartley, Saverio Stranges, Karen Rees ; Vitamin C supplementation for the primary prevention of cardiovascular disease; Cochrane Database Syst Rev. 2017 Mar 16;3(3):CD011114.
9. Aune D, Giovannucci E, Boffetta P, Fadnes L, Keum N, Norat T, Greenwood D, Riboli E, Vatten L, Tonstad S. Fruit and vegetable intake and the risk of cardiovascular disease, total cancer and all-cause mortality—a systematic review and dose-response meta-analysis of prospective studies. Int J Epidemiol 2017;46:1029–56
10. Bohn SK, Myhrstad MC, Thoresen M. et al. Blood cell gene expression associated with cellular stress defense is modulated by antioxidant-rich food in a randomised controlled clinical trial of male smokers. BMC Med 2010;8:54.

Doktor za Vas

Kako ojačati imunitet na ljeto 2020. uoči drugog vala Covida-19? Kako zaštititi srčane bolesnike i prevenirati bolest #1 po smrtnosti u Hrvatskoj? Osamnaestero vodećih liječnika i stručnjaka prvi put u Hrvatskoj odgovaraju na najčešća pitanja s kojima su se susreli u svojoj kliničkoj praksi!

Prof. Dr. Hrvoje Vrčić

Dr. med, specijalist ginekologije i opstetricije, uži specijalist humane reprodukcije, vlasnik poliklinike Hilarus

Branimir Dolibašić

Magistar nutricionizma s 20 godina radnog iskustva u primijenjenom nutricionizmu, konzaltingu i sportskoj prehrani i vlasnik online savjetovališta za prehranu www.nutriskop.hr

Antonija Turkalj

Autorica je Magistra farmacije, univ. mag. kliničke farmacije, ljekarne Prima Pharme

Dr. Darko Vujanić

Autor je dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist kardiologije, KB Merkur.

Dr. Tanja Vrčić

Autorica je dr. med; specijalist dermatovenerologije

Dr. Tomica Bagatin

Dr. med, specijalist maksilofacijalne kirurgije, sub. plastične kirurgije glave i vrata, suosnivač Poliklinike Bagatin

Dr. Erden Radončić

Specijalist ginekologije i porodništva s užom specijalizacijom iz humane reprodukcije, Poliklinika Repromed

Dr. Milan Mazalin

Specijalist opće medicine, Ordinacija opće medicine Milan Mazalin

Dr. Šime Mijić

Specijalist fizijatar – reumatolog Poliklinika Faktor Zdravlje, član Američkog društva za reumatologiju

Dr. Borka Pezo Nikolić

Subspecijalist kardiolog, Klinika za bolesti srca i krvnih zila, KBC Zagreb

Dr. Darko Marčinko

Psihijatar, psihoanalitički i obiteljski psihoterapeut, profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb

Dr. Dražen Šebetić

Internist i kardiolog, Poliklinika Šebetić

Vedrana Dučkić

Magistra nutricionizma, Nu3vex savjetovalište

Dr. Stjepan Ivanković

Specijalist opće kirurgije, subspecijalist kardiokirurg, Klinika za kardijalnu kirurgiju, KBC Zagreb

Dr. Anda Tomaš

Liječnica opće medicine, Poliklinika Vallis Medica

Dr. Hrvoje Jednačak

Specijalist neurokirurg, Klinika za neurokirurgiju, KBC Zagreb

Ana – Jelena Mandić

Magistra farmacije, Ljekarne Pablo

Dr. Anica Badanjak

Internistica-endokrinologinja i dijabetologinja

PRAVILA PRIVATNOSTI | UVJETI KORIŠTENJA

Copyright i Design by 01 Content & Technology – C3 Croatia | Sva prava pridržana | 2020

Projekt je nastao u produkciji agencije za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia i Plive, u skladu s najvišim profesionalnim standardima