Omogućuje Plivit® D3

Imunitet Dermatologinja: Evo kako do vitamina sunca za jačanje imuniteta iako moramo koristiti kreme sa zaštitnim faktorom

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), drugi val pandemije Covida-19 očekuje se na jesen i pretpostavlja se da će situacija biti teža nego tijekom prvog vala. Uz Covid-19 pojavljivat će se i druge respiratorne infekcije, pa će ukupan broj oboljelih biti značajno veći, procjenjuju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Na jesen će stoga biti ključno pridržavati se preporučenih epidemioloških mjera – s obzirom na to da još ne postoji lijek niti cjepivo protiv virusa SARS-CoV-2, jedine učinkovite mjere su socijalna distanca, pedantna higijena, nošenje maske i općenito izbjegavanje potencijalno rizičnih situacija. Ne uspijemo li, međutim, izbjeći izlaganje uzročnicima infekcija dišnih puteva (gornjih i donjih), tada nam samo preostaje uzdati se u moćnu i učinkovitu obranu našega organizma za koju je zadužen kompleksan imunološki sustav. Ne samo obrana nego i izlječenje tj. ishod raznih bolesti ovise o imunološkom sustavu pa je presudno njegovo optimalno funkcioniranje. Zato, upozoravaju liječnici na Doktor online, trebamo iskoristiti ljeto 2020. da bismo kroz zdrave aktivnosti i pravilnu ishranu sezonskim namirnicama pokušali što više ojačati imunološki sustav!

Jedan od vrlo brojnih i vrlo različitih obrambenih igrača koji čine učinkovit imunološki sustav našeg organizma te koji omogućavaju optimalan rad cijelog sustava je i vitamin D3. Nacionalni zdravstveni sustav (NHS) u Velikoj Britaniji čak je izdao posebnu preporuku u sklopu sekcije “Coronavirus update”, u kojoj sugerira građanima da uzimaju 400 IJ (10 mikrograma) vitamina D svaki dan. Razlog je tome, kažu, to što ne dobivamo dovoljno vitamina D iz sunca. Posljednjih godina sve se veći naglasak stavlja i na vitamin D3 jer je ustanovljeno da su njegove vrijednosti najniže upravo u ono doba godine kada smo najpodložniji razvoju respiratornih infekcija. Također, neke studije pokazale su da su ljudi koji su koristili nadomjestke vitamina D3 tijekom zimskih mjeseci imali manje respiratornih infekcija od ostatka populacije.

Postoji i puno naznaka, ali nema dokaza, da bi optimalna razina vitamina D3 mogla sudjelovati u smanjenju rizika za razvoj ili komplikacije bolesti uzrokovane koronavirusom.

Trajanje izlaganja suncu potrebno da bi se sintetizirala dovoljna količina vitamina D3 ovisi o više čimbenika, počevši od onih geografskih i okolišnih (udaljenost od ekvatora, klima) pa do onih individualnih (boja puti, dob, spol, sastav tijela) i objektivnih (krema sa zaštitnim UV faktorom). Kako na ljeto 2020. do što više vitamina sunca ako zbog drugih zdravstvenih razloga moramo koristiti kreme za sunčanje sa zaštitnim UV faktorom koje u više od 90% slučajeva smanjuju apsorpciju? Ovo pitanje za Doktor online analizira jedna od vodećih hrvatskih dermatologinja dr. Tanja Vrčić.

Izlaganje suncu donosi vrlo važne pozitivne učinke na naše zdravlje i opće stanje organizma među kojima su najvažniji sudjelovanje sunčevog zračenja u proizvodnji vitamina D i dobro raspoloženje. Istovremeno, znamo da prekomjerno izlaganje suncu može štetno utjecati na kožu u smislu pojave sunčanih opeklina, kožnih tumora, promjena u pigmentaciji kože, fotostarenja, ali i nekih drugih, rjeđih stanja.

Štetne posljedice izlaganja sunčevom svjetlu najbolje će se izbjeći držimo li se pravila širokospektralne fotoprotekcije, što znači izbjegavanje prekomjernog izlaganja suncu, mehaničku zaštitu (kape, šeširi, zaštitna odjeća) te lokalne pripravke sa zaštitnim faktorima od UVA i UVB sunčevog zračenja.

Sinteza vitamina D u koži tijekom izlaganja sunčevu svjetlu je glavni put kojim naš organizam dobiva vitamin D jer ga nalazimo samo u nekim namirnicama koje koristimo u prehrani (npr. losos, sardine, konzervirana tuna, jaja, shiitake gljive). No, često se postavlja pitanje – hoćemo li dobiti dovoljnu količinu vitamina D ako se štitimo od sunca sukladno preporukama koje nam daju dermatolozi? O tome se vode rasprave i u stručnoj literaturi i zapravo se pokušava naći optimalan odnos između zaštite kože od negativnih učinaka sunca kako bismo spriječili nastanak kožnih tumora i potrebnog izlaganja suncu kako bismo dobili benefite svih brojnih pozitivnih učinaka koje sunce donosi našem organizmu. Da bismo dobili potrebnu količinu sunčeve svjetlosti koja je potrebna za sintezu vitamina D, ne smijemo izbjegavati sunce. Važno je provoditi oprezno i pametno sunčanje u razdoblju do 10 sati ujutro i poslije 16 sati, na kožu tijela nanositi preparate s umjerenim zaštitnim faktorom (SPF 15 -30) koji je dovoljan za zaštitu od sunca kod većine zdravih odraslih ljudi. Kod nekih fototipova potreban je i viši zaštitni faktor. Na lice je dobro aplicirati preparate s višim zaštitnim faktorima (SPF 50+).

Znači, oprezno i umjereno sunčanje uz pridržavanje pravila o zaštiti od UV zračenja je kompromis koji će nam donijeti najviše dobrobiti!

Doktor za Vas

Kako ojačati imunitet na ljeto 2020. uoči drugog vala Covida-19? Kako zaštititi srčane bolesnike i prevenirati bolest #1 po smrtnosti u Hrvatskoj? Osamnaestero vodećih liječnika i stručnjaka prvi put u Hrvatskoj odgovaraju na najčešća pitanja s kojima su se susreli u svojoj kliničkoj praksi!

Prof. Dr. Hrvoje Vrčić

Dr. med, specijalist ginekologije i opstetricije, uži specijalist humane reprodukcije, vlasnik poliklinike Hilarus

Branimir Dolibašić

Magistar nutricionizma s 20 godina radnog iskustva u primijenjenom nutricionizmu, konzaltingu i sportskoj prehrani i vlasnik online savjetovališta za prehranu www.nutriskop.hr

Antonija Turkalj

Autorica je Magistra farmacije, univ. mag. kliničke farmacije, ljekarne Prima Pharme

Dr. Darko Vujanić

Autor je dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist kardiologije, KB Merkur.

Dr. Tanja Vrčić

Autorica je dr. med; specijalist dermatovenerologije

Dr. Tomica Bagatin

Dr. med, specijalist maksilofacijalne kirurgije, sub. plastične kirurgije glave i vrata, suosnivač Poliklinike Bagatin

Dr. Erden Radončić

Specijalist ginekologije i porodništva s užom specijalizacijom iz humane reprodukcije, Poliklinika Repromed

Dr. Milan Mazalin

Specijalist opće medicine, Ordinacija opće medicine Milan Mazalin

Dr. Šime Mijić

Specijalist fizijatar – reumatolog Poliklinika Faktor Zdravlje, član Američkog društva za reumatologiju

Dr. Borka Pezo Nikolić

Subspecijalist kardiolog, Klinika za bolesti srca i krvnih zila, KBC Zagreb

Dr. Darko Marčinko

Psihijatar, psihoanalitički i obiteljski psihoterapeut, profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb

Dr. Dražen Šebetić

Internist i kardiolog, Poliklinika Šebetić

Vedrana Dučkić

Magistra nutricionizma, Nu3vex savjetovalište

Dr. Stjepan Ivanković

Specijalist opće kirurgije, subspecijalist kardiokirurg, Klinika za kardijalnu kirurgiju, KBC Zagreb

Dr. Anda Tomaš

Liječnica opće medicine, Poliklinika Vallis Medica

Dr. Hrvoje Jednačak

Specijalist neurokirurg, Klinika za neurokirurgiju, KBC Zagreb

Ana – Jelena Mandić

Magistra farmacije, Ljekarne Pablo

Dr. Anica Badanjak

Internistica-endokrinologinja i dijabetologinja

PRAVILA PRIVATNOSTI | UVJETI KORIŠTENJA

Copyright i Design by 01 Content & Technology – C3 Croatia | Sva prava pridržana | 2020

Projekt je nastao u produkciji agencije za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia i Plive, u skladu s najvišim profesionalnim standardima