Doktor za vas

Piše: Dr. Anica Badanjak
Autorica je dr. med., internistica endokrinologinja i dijabetologinja

OVO SU ODGOVORI NA TRI NAJČEŠĆA PITANJA U MOJOJ KLINIČKOJ PRAKSI
1

Je li šećerna bolest izlječiva?

Dijagnoza šećerne bolesti jednom postavljena ostaje do kraja života. Za sada nije moguće izliječiti šećernu bolest, ali je moguće ostati uvjetno zdrav dok god držimo razinu šećera pod kontrolom. Ako su vrijednosti šećera oboljele osobe unutar normalnih parametara s očuvanom funkcijom beta-stanica i lučenjem inzulina bez razvijenih komplikacija, možemo reći da je šećerna bolest u remisiji. Važno je istovremeno održavati ciljne vrijednosti krvnog tlaka (do 130/80 mmHg) i masnoća, regulirati tjelesnu težinu i ne pušiti. Potrebno je zdravo jesti, biti fizički aktivan, redovito obavljati kontrole te uzimati preporučenu terapiju.
U posljednje vrijeme nailazimo na termin – “preokrenuti šećernu bolest”. Neke osobe sa šećernom bolesti tipa 2 uspjele su uz promjenu stila života održati vrijednosti šećera u krvi i bez lijekova koje su prije koristile. Možemo reći da je kod njih postignuta remisija šećerne bolesti. Vrijedno svake pohvale je što su dokazale ono što stručnjaci tvrde godinama – da je temelj liječenja šećerne bolesti tipa 2 pravilna prehrana i redovita tjelovježba. Uz to su nezaobilazne edukacija i samokontrola. Tek kad ove mjere zakažu, uvodimo farmakološku terapiju. 
Postoje stanja u kojima je šećer iznad normalnih vrijednosti, ali još nije u rasponu razvijene šećerne bolesti. To je takozvani predijabetes. On je rizični čimbenik za razvoj šećerne bolesti tipa 2 i srčano-žilnih bolesti. Što prije otkrijemo taj blagi poremećaj i poduzmemo potrebne mjere za regulaciju šećera, smanjit ćemo navedene rizike. Pravilnom prehranom, regulacijom težine i tjelovježbom može se postići normalizacija nalaza kod 25% oboljelih. Drugih 25% i dalje će imati predijabetes, a polovica će razviti šećernu bolest tipa 2. Bez obzira o kojoj se grupi radi, potrebno je trajno nastaviti s usvojenim zdravim načinom života.

2

Koja je dijeta najbolja za osobe sa šećernom bolesti?

Ona koja omogućava dugovječnost i zdrav život. To uključuje održavanje zdrave težine, dobre vrijednosti šećera i masnoća, kao i ostalih makro i mikro nutrijenata. Mora nam, jasno, biti dostupna i ukusna. Prema mojim saznanjima, najbliža tome za naše je podneblje mediteranska prehrana.
Ne postoji jedna optimalna dijeta za osobe s dijabetesom, pogotovo ako imaju i razvijene komplikacije. No, prema nekim istraživanjima, tradicionalna mediteranska prehrana može smanjiti rizik za razvoj šećerne bolesti tipa 2, povišenog krvnog tlaka i povećanog kolesterola, produljuje ljudski život, dobro utječe na težinu. Jedna je od najzdravijih prehrana, ukusna za konzumaciju i realno dugoročno održiva. Popularnost joj je porasla 1990-ih, kada je liječnik sa Sveučilišta Harvard pokazao da poboljšava zdravlje i pomaže smanjiti težinu.
Ova prehrana sadrži antiinflamatorna svojstva, učinkovita je i protiv depresije, demencije, metaboličkih komplikacija. Prema Harvard School of Public Health, redovita fizička aktivnost, suzdržavanje od pušenja i tradicionalna mediteranska prehrana mogu smanjiti rizik od koronarne bolesti srca za 80%, od moždanog udara za 70%, a moglo bi se izbjeći čak 90% šećerne bolesti tipa 2.

3

Koje su ciljne vrijednosti šećera u krvi oboljelih od šećerne bolesti?

Za procjenu metaboličke regulacije šećerne bolesti najčešće se koristi glukotrijada: kontroliramo šećer u krvi natašte, šećer u krvi dva sata poslije glavnih obroka i HbA1c kao pokazatelj dugoročne kontrole (dva do tri mjeseca unatrag). Ciljevi kontrole šećera u krvi su do 6,5 mmol/l natašte, do 8,5 mmol/l dva sata nakon jela, a za HbA1c do 6,5. Što je osoba mlađa, što šećerna bolest traje kraće i nema razvijenih kroničnih komplikacija ciljevi su stroži – održavati šećer natašte u rasponu od 4,5 do 6 mmol/, dva sata nakon jela ispod 7,8 mmol/l, a HbA1c do 6%. Kod starijih i osoba s razvijenim višestrukim komplikacijama šećerne bolesti i /ili pridruženim drugim teškim oboljenjima ciljne su vrijednosti više.
Danas se sve više koristi procjena prema podacima o tome koliko je vremena oboljeli proveo s dobrim vrijednostima šećera, a koliko je imao visokih ili niskih vrijednosti (hipoglikemija ili hiperglikemija). 
Cilj je imati što bolje vrijednosti bez velikih oscilacija glukoze i sa što manje provedenog vremena s niskim vrijednostima šećera. Prikaz kretanja glukoze i adaptaciju inzulinske terapije omogućavaju kontinuirani mjerači glukoze (najčešće ga koriste osobe sa šećernom bolesti tipa 1). Postoje uređaji za kontinuirano mjerenje glukoze tijekom određenog perioda (tri do sedam dana), a vrijednost se očitava nakon skidanja uređaja. Služe za korekciju terapije kod osoba bez zadovoljavajuće kontrole šećera u krvi (najčešće kod oboljelih s loše reguliranom šećernom bolesti tipa 2). Takav uređaj može biti koristan za dijagnozu hipoglikemije kod osoba koje nemaju šećernu bolest.

PRAVILA PRIVATNOSTI | UVJETI KORIŠTENJA

Copyright i Design by 01 Content & Technology – C3 Croatia | Sva prava pridržana | 2020

Projekt je nastao u produkciji agencije za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia i Plive, u skladu s najvišim profesionalnim standardima