Doktor za vas

Zašto osjećamo grčeve nakon tjelovježbe i kako ih spriječiti? Jesu li grčevi normalni nakon vježbanja?

Grčevi, spazmi ili krampi česta su pojava, a uzroci su mnogostruki. Do grčeva dolazi kako pri fizičkom radu, kao što je vježbanje, tako i tijekom hormonalnih promjena, psihičkih napetosti, ali i mirovanja, spontano, bez jasnog razloga.

Zapravo, grčevi se često pojavljuju i kod osoba koje su manje aktivne ili kada miruju između aktivnosti. Njihova nepredvidljivost u karakteru i intenzitetu izaziva strah i neizvjesnost. Starijim osobama često se javljaju noću, u snu. Sportašima predstavljaju velik problem jer prilikom zahtjevnih sportskih aktivnosti nastaju grčevi, odnosno spazmi, koji ih udaljavaju sa sportskih terena. 
Grč, odnosno bolna kontrakcija mišića nastaje kao nestabilnost neuromuskularne spojnice ili u samoj strukturi mišića zbog narušenog unutrašnjeg miljea. Poznato nam je da dehidracija i promjena u elektrolitskoj ravnoteži, odnosno količina elektrolita igraju važnu ulogu. 
No, odgovor nije uvijek tako jednostavan te niz drugih čimbenika ima važnu ulogu, od sindroma prenaprezanja do zadovoljstva radnim mjestom, sve u sklopu biopsihosocijalnog modela bolesti.

Kako bismo izbjegli ili ublažili grčeve, bitno je redovito piti tekućinu i održavati optimalan balans elektrolita u tijelu, od kojih bih izdvojio magnezij. Nikad ne smijemo zaboraviti da su zagrijavanje i istezanje najbitniji dijelovi tjelovježbe. U suprotnom možemo zadobiti i puno ozbiljnije ozljede i simptome od grčeva. Vježbanje koje je programirano i strukturirano s jasnim ciljem može pomoći u kontroli fenomena kao što su grčevi.

Što povećava rizik od artritisa i kako ga najbolje liječiti?

Upalne reumatske bolesti kao što su reumatoidni artritis, psorijatični artritis, ankilozantni spondilitis, reaktivni artritis i mnoge druge oblici su sistemskih upalnih artritisa. Neki od njih imaju jasne spolne razlike. Najčešći je reumatoidni artritis, koji je autoimuna bolest – ne samo zglobova nego i drugih organa u tijelu. Imunološki sustav osobe napada tkiva i organe, najvidljivije na zglobovima, na kojima izaziva deformitete, odnosno erozije. Kronična upala uzrokovana artritisom izaziva promjene u kardiovaskularnom, plućnom i hematološkom sustavu, ali i drugim organima. Točan uzrok nije poznat, no genetska predispozicija ima važnu ulogu, što pokazuje glavni sustav tkivne kompatibilnosti. Zna se da pušenje, ali i virusne i bakterijske infekcije imaju ulogu okidača. Rano liječenje je neobično važno, što uključuje rano postavljanje dijagnoze. Dio pacijenata nema specifične markere u krvi, a ipak imaju reumatoidni ili druge vrste artritisa. Tada je dijagnostika nešto složenija te uključuje diferentne pretrage. Osobe koje su pretile, koje puše, koje imaju neke druge bolesti, primjerice dijabetes i poremećaj rada štitnjače, često imaju i niz drugih simptoma. Nužni su redovito uzimanje lijekova, fizikalna terapija i promjena životnih navika. Katkad je potrebna i kirurška intervencija. No, ranim postavljanjem dijagnoze te dobrom kontrolom standardnih modificirajućih lijekova i novijih bioloških lijekova nepovoljni se tijek bolesti sprečava. Obratite se svojem obiteljskom liječniku i specijalistu fizijatru reumatologu.

Kako dolazi do oštećenja diska u kralježnici i kakvo je liječenje potrebno?

Oštećenje intervertebralnog diska najčešće je prirodni proces. Disk se sastoji od mekane jezgre i prstenastog fibroznog vanjskog ovoja. Herniju diska dijelimo na protruziju, ekstruziju i sekvestraciju, a može nastati radi akutne traume ili sindroma prenaprezanja. Mnoge upalne, metaboličke i kongenitalno razvojne promjene imaju značajnu ulogu u patologiji diska. Najčešći je ipak složeni proces interakcije više čimbenika. Cervikalna i lumbalna kralježnica često su zahvaćene postupnim povećanjem simptomatske patologije diska tijekom radno produktivne dobi, a kasnije nastupaju i ostale promjene na kralježnici te se simptomi i kauzalitet mijenjaju. Oštećeni disk s vremenom često atrofira, zbog čega simptomi spontano regrediraju, ali dio pacijenata razvije kronične bolove. Većina pacijenata oporavi se sama unutar nekoliko mjeseci, ponekad i prije. Razne nestručne osobe tu vide svoju šansu te zavaravaju pacijenta koji pristaje na sve. Izbjegavajte manipulacije i nedokazane tretmane, obratite se prije svega specijalistu fizijatru. Operacija je nužna u slučaju naglog i progresivnog senzomotornog deficita koji se prezentira kao nemogućnost kontrole stolice i mokrenja, slabost u ekstremitetima uz trnce i bolnost te smanjene reflekse. Uzroci mogu biti i maligne, traumatske ili infektivne prirode. Razvoj kroničnih bolnih simptoma s teškim oštećenjem funkcija zahtijeva složeno liječenje. Međutim, većina pacijenata uspješno ublažava bol konzervativnim metodama kao što su primjena analgetika i anksiolitika, hladnih ili toplih obloga, topičkih preparata. Nužne su rana mobilizacija i fizikalna terapija u sklopu rehabilitacijske medicine.

Dogodilo mi se da nisam mogao disati i stezalo me u prsima, a poslali su me fizijatru reumatologu. Zašto?

Mnoštvo je pacijenata koji se žale na bolove i grčeve u trupu ili specifično prsnom košu, pa se, nakon posjeta kardiologu i gastrologu, naposljetku nađu u mojoj fizijatrijsko-reumatološkoj ordinaciji. Ono što je bitno razumjeti jest da je naš trup mjesto susretanja velikog broja sustava i organa koji utječu jedni na druge. Strukture medijastinuma, u kojima se, osim srca i velikih krvnih žila, nalaze pluća, poplućnice, porebrice, ali i jednjak, želudac i dijafragma, u međusobnom su suodnosu. Ako tome pridodamo mišićno-koštani sustav kralježnice, rebara, prsne kosti i kostohondralnih spojeva, sve se dodatno usložnjava. Tako se nerijetko dogodi da poremećaj u jednom dijelu trupa rezultira neugodnim simptomima u sasvim drugom dijelu, što je takozvana prenesena, odnosno referirajuća bol. Potvrditi dijagnozu, često znači i niz negativnih rezultata na tom putu. Kada je jasno da simptome ne izazivaju bolesti, primjerice, kardiovaskularnog sustava, osobu je potrebno poslati specijalistu fizijatrije i reumatologije, koji će jasno utvrditi o kojim je promjenama riječ i kakvu je terapiju potrebno primijeniti za ublažavanje ili liječenje problema i eventualnu prevenciju u budućnosti.

Kod takvih je problema važno reagirati na vrijeme jer neki od bolova mogu prerasti u vrlo neugodna iskustva, kada je osoba sasvim onesposobljena samostalno obavljati neke poslove. Tada se javljaju i nepovjerenje u samoga sebe, izbjegavanje aktivnosti i kineziofobija. Takvo stanje vodi prema paničnim napadajima i anksioznosti. U takvom, začaranom krugu važna je suradnja specijalista fizijatra s drugim strukama kako bismo osigurali povratak pacijenta svakodnevnim životnim aktivnostima.

5. Koji su uzroci križobolje i kada se javiti liječniku?

Križobolja ima mnogo uzroka koji gotovo pokrivaju svu medicinsku patologiju, ali u većini slučajeva dobro će reagirati na konzervativne mjere tijekom kraćeg vremenskog razdoblja. Među tim mjerama su kratkotrajno mirovanje i umjerena odnosno tolerirajuća aktivnost. Od lijekova se u tim slučajevima koriste lokalni ili sistemski analgetici, opioidi i topli oblozi, dok se miorelaksansi i glukokortikoidi prepisuju samo u indiciranim slučajevima. Ako kroz kraći vremenski ne dođe do poboljšanja, onda se javite svome liječniku.
Ozbiljnu patologiju sugerira ako osim boli osjetite i ove znakove:

• noćna bol koja remeti san
• povišena temperature
• infekcija
• bol u nozi osobito ako je praćena gubitkom refleksa
• smetnje stolice i mokrenja
• značajna trauma
• manja trauma kod osteoporoze
• sumnja na karcinom
• gubitak težine
• križobolja kod djece

Iz navedenog jasno vam je da vas mora pregledati liječnik specijalist.

Kada trebam doktoru zbog boli u mišićima?

Čest razlog posjeta fizijatru-reumatologu je mišićna i koštana bolnost. Jasno je da blage i prolazne boli ne treba katastrofizirati, ali ipak složena interakcija mišićnih, koštanozglobnih i neurovaskularnih struktura zahtijeva pregled liječnika, te dijagnostiku i liječenje. U ovim slučajevima javite se liječniku:

• ako imate ograničenje pokreta sa ili bez poznate traume
• ako je prisutna oteklina
• ako je prisutna promjena boje kože ili osip
• ako imate promjenu osjeta
• ako osjetite referirajuću bol ili bol na provokaciju
• ako imate slabost
• ako imate neke sistemske tegobe uz bolnost u mišićima
• ako imate konstitucijske promjene kao što je gubitak tjelesne mase, znojenje, umor
• ako imate patologiju nekog drugog organa ili organskog sustava

Zanimljivo je da su među najčešćim bolnim fenomenima – takozvani miofascijalni bolni sindromi koje možemo umanjiti:

• masažom
• relaksacijom
• fizikalnim terapijama
• lokalnim antireumaticima
• kvalitetnom prehranom i adekvatnom hidracijom

Međutim, u svakom slučaju ako osjetite bol, slabost i gubitak osjeta ili slične simptome javite se svom liječniku specijalisti fizijatru.