Omogućuje Plivit® D3

Doktor za vas

Piše: Dr. Tanja Vrčić
Autorica je dr. med; specijalist dermatovenerologije

Ovo su odgovori na tri najčešća pitanja u mojoj praksi
1

Kako izgleda pregled madeža i koliko često trebamo kontrolirati madeže?

Madeži tj. nevusi su lokalizirane benigne proliferacije melanocita u koži. Nevusi se najčešće pojavljuju tijekom mladosti do 30. godine života, no postoje i kongenitalni nevusi (prisutni od rođenja).

Svatko od nas ima barem nekoliko madeža na koži; prosječan broj madeža je oko 20 i oni se uglavnom pojavljuju tijekom djetinjstva i mladosti. Madeži mogu imati različite oblike; mogu biti plosnati, kuglasti, peteljksati, manje ili više pigmentirani, neki s dlakom, različite veličine.

Dermatološki pregled madeža provodi se s ciljem kontrole madeža i isključenja kožnih tumora, osobito melanoma kao glavne opasnosti u diferencijalnoj dijagnozi pigmentnih, ali i nekih nepigmentnih lezija.

Pregled madeža sastoji se od anamneze, kliničkog pregleda i dermoskopije.

U anamnezi nas interesira pojava novih madeža, eventualne promjene u postojećim madežima, osobito ako madež naglo raste, mijenja oblik, ima nepravilne rubove, ima više boja, interesira nas je li u obitelji bilo nekih kožnih tumora, atipičnih madeža ili melanoma. Kliničkim i dermoskopskim pregledom madeža promatramo kod madeža više karakteristika: je li simetričan ili asimetričan, kakvi su mu rubovi, ima li jednoličnu boju, mjerimo veličinu, mijenja li se, raste li,  kakva mu je dermoskopska struktura, osjeća li pacijent bolnost ili svrbež, razlikuje li se od ostalih madeža na koži pacijenta.

Tijekom pregleda svih madeža na temelju njihove kliničke i dermoskopske slike donosimo odluku o dinamici praćenja madeža kod dermatologa. Kod madeža koji su nam pokazali znakove  kliničke ili strukturne i morfološke dermoskopske atipije preporučujemo kirurško odstranjenje madeža uz obaveznu patohistološku dijagnostiku kod svih odstranjenih madeža .

Ono što svakako preporučujemo svim  pacijentima je samopregled madeža jednom mjesečno kada će svojoj koži posvetiti nekoliko minuta i pogledati madeže po gore opisanim kriterijima.

Također, svim pacijentima preporučujemo zaštitu od štetnog utjecaja sunčevog zračenja u obliku  širokospektralne fotoprotekcije koja uključuje izbjegavanje prekomjernog izlaganja suncu, mehaničku zaštitu (kape, šeširi, zaštitna odjeća) te lokalne pripravke sa zaštitnim faktorima od UVA i UVB sunčevog zračenja.

2

Treba ili liječiti akne ili su one normalna pojava u pubertetu koja će s vremenom proći?

Nekad se smatralo da akne ne treba liječiti ako nisu jako izražene i da treba pustiti ‘da prođu’ jer su normalan dio puberteta.

I jesu – očekivane u pubertetskoj dobi, no posjet liječniku kod prvih simptoma i rano započeto liječenje može ublažiti tijek bolesti i prevenirati razvoj jače kliničke slike koja često dovodi do stvaranja ožiljaka koji onda postaju  problem mladog čovjeka i mogu utjecati na njihov psihosocijalni život.

Terapija akne može biti lokalna ili sistemska. Liječenje je dugotrajno i pacijent za postizanje učinka treba biti strpljiv i uporan. Postoje i često se ažuriraju europske smjernice za liječenje akne. Te smjernice vode nas kroz terapijske mogućnosti s obzirom na oblik i jačinu kliničke slike akne, no te preporuke moramo prilagoditi svakom pacijentu posebno, uzevši u obzir njegove posebnosti, a to su – dermatološki status, osobna i obiteljska anamneza, opće stanje i eventualne kronične bolesti, sklonost kože stvaranju ožiljaka i promjena pigmentacije, vlastita percepcija pacijenta i njegov ili njezin psihološki doživljaj akne, utjecaj na svakodnevnu kvalitetu života, mogućnost provođenja dogovorene terapije, lokalizacija i proširenost promjena te očekivanja i cilj terapije.

Prvi učinci pri pravilno provođenoj terapiji vide se otprilike nakon 4-6 tjedana, a nakon toga svaki se mjesec primjećuje dodatno poboljšanje.

Važno je s liječenjem početi što prije da bi se spriječio nastanak većih upalnih procesa i posljedično stvaranje ožiljaka i postupalnih promjena pigmentacije.

3

Koje su metode za poboljšanje teksture, elastičnosti i čvrstoće kože, a da nisu fileri? Željela bih učiniti nešto s kožom da rezultat bude ljepši, svježi izgled lica, ali da se ne mijenja moja fizionomija?

Vrlo često mi pacijentice nakon 40. godine dolaze sa željom da nešto počnemo raditi na njihovoj koži, ali ne žele da se to vidi i ne žele promijeniti svoj izgled tj. svoju fizionomiju.

Postoje brojne metode koje mogu biti odgovor na ovu želju, a ja obično odabirem između ova tri postupka jer su vrlo učinkoviti, neinvazivni ili minimalno invazivni, ne zahtijevaju vrijeme oporavka i dalju nam željeni rezultat, a to je hidrirana, zategnuta, sjajna koža s manje izraženim sitnim borama. Kako odabrati jednu od ovih metoda? To ovisi o stanju kože pacijentice ili pacijenta i o mogućnosti postizanja željenog rezultata.

1. Mezoterapija je metoda kojom se uz pomoć igle u kožu apliciraju revitalizirajući sastojci, hijaluronska kiselina, vitamini, minerali i antioksidativna sredstva, faktori rasta. Mezoterapija je izvrstan odabir želimo li dubinski hidrirati kožu, popuniti sitne bore, ublažiti hiperpigmentacije, stimulirati kosu na rast.

2. Profhilo  se razlikuje od svih dosad poznatih preparata i djeluje po konceptu hidroliftinga: kombinacija je hijaluronske kiseline visoke i niske molekularne mase izrazite čistoće i vrhunske kvalitete koje s jedne strane hidriraju kožu, a s druge koži donose efekt zatezanja i podizanja. Profhilo je jedinstven u svom načinu djelovanja; on nije filer, nije mezoterapija, njegov rezultat je postupno i dugotrajno smanjenje vidljivih bora, blagi učinak podizanja kože, remodeliranje u strukturi kože, stimulacija kože da proizvodi vlastiti novi kolagen uz zdravi i sjajan izgled kože na mjestu primjene, a bez učinka povećanja volumena u području aplikacije.

3. Terapija indukcije kolagena ili microneedling je medicinski postupak koji stimulira regeneraciju i potiče nastanak novog kolagena u koži. Mikroiglice stvaraju mikroubode u koži i time potiču proces cijeljenja u koži u smislu novog kolagena koji proizvodi fibroblast. Kao posljedica oslobađanja brojnih faktora rasta dolazi do stvaranja novih kolagenskih, elastinskih vlakana i neoangiogeneze – stvaranja novih kapilara. Na taj način potičemo kožu da sama proizvodi svoj vlastiti novi kolagen.

PRAVILA PRIVATNOSTI | UVJETI KORIŠTENJA

Copyright i Design by 01 Content & Technology – C3 Croatia | Sva prava pridržana | 2020

Projekt je nastao u produkciji agencije za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia i Plive, u skladu s najvišim profesionalnim standardima