Omogućuje Plivit® Magnezij DUO POWER

Imunitet DOSSIER: Kako ojačati imunitet
oboljelih od šećerne bolesti, i koja je
uloga vitamina D i magnezija

Suočeni s novom zdravstvenom krizom svjetskih razmjera, pandemijom Covida-19, pitamo se što učiniti da bismo pobijedili novi virus. Za ovu novu bolest, koja napada cijeli organizam, još ne znamo pravi lijek, a pokrenuti su svi resursi u pronalaženju djelotvornog cjepiva jer je to glavna učinkovita prevencija.

Poznato je da prodor virusa u tijelo i njegovo razmnožavanje ovise o stanju našeg imunološkog sustava. Imunološki sustav je složeni sustav obrane tijela od mikroorganizama (virusa, bakterija, parazita), koji uključuje mnogo različitih sastavnica koje moraju biti potpuno usklađene. Za sada znamo da u slučaju infekcije novim virusom starije osobe, osobe koje boluju od kroničnih bolesti kao što su kronične plućne bolesti, povećan krvni tlak, šećerna bolest, zloćudne bolesti te pretile osobe češće imaju teži tijek bolesti i smrtni ishod. Kod tih bolesnika imunološki sustav je kompromitiran i postavlja se pitanje možemo li ga ojačati da bude efikasniji u borbi protiv koronavirusa? U posljednje vrijeme spominje se čitav niz supstanci koje utječu na naš imunološki sustav. Među njima su neka esencijalna ulja, nanočestice srebra, vitamin C, a najviše se piše o vitaminu D. Smatra se da je vitamin D značajan za regulaciju i supresiju upalnog citokinskog odgovora, koji ima važnu ulogu u teškim posljedicama Covida-19 i akutnog respiratornog distres sindroma povezanog s ventilacijom i smrtnošću od tog novog oboljenja.

U ovom članku analiziramo ulogu vitamina D i minerala magnezija te donosimo druge važne preporuke za šećerne bolesnike.

ULOGA VITAMINA D

Vitamin D i Covid-19

Vitamin D, poznat i pod nazivom vitamin sunca, u posljednje se vrijeme povezuje s virusom Covid-19. Neki ga čak smatraju odgovornim za pojavu bolesti. Argumenti su sljedeći: Covid-19 ima teži ishod kod starijih i pretilih, a infekcija se javila tijekom zimskog perioda, i to u dijelovima svijeta gdje se bilježe najveći deficiti vitamina D u populaciji. Istina je da je vitamin D uključen u mnogobrojne procese u tijelu, pa tako i u imunološki sustav, što su neka istraživanja i dokazala. Međutim, većina istraživanja bazirana na opservacijskim epidemiološkim studijama dovoljna je za hipoteze, ali ne i za uzročno-posljedičnu potvrdu.

Vitamin D i šećerna bolest

Nedovoljna količina ili deficit vitamina D u krvi nalazi se kod približno 30% do 50% ljudi i to predstavlja globalni zdravstveni problem. Hipovitaminoza D dovodi ne samo do problema s kostima i zubima, do razvoja rahitisa kod djece, osteomalacije i osteoporoze s posljedičnim frakturama kod odraslih, nego je povezana s mnogim bolestima, kao što su infekcije, arterijska hipertenzija, kronična bubrežna bolest, reumatoidni artritis, multipla skleroza, upalne bolesti crijeva, mentalni poremećaji, zloćudne i srčano-žilne bolesti, debljina, starenje i sveukupna smrtnost. Sve je više dokaza da je deficit vitamina D rizični čimbenik za šećernu bolest. Deficit vitamina D povezuje se s inzulinskom rezistencijom, izlučivanjem inzulina, poremećenom funkcijom beta-stanica koje izlučuju inzulin, odnosno s pojavom šećerne bolesti tipa 2. Manjak vitamina D povezuje se i s nastankom šećerne bolesti tipa 1: radi se o autoimunoj destrukciji beta-stanica, što dovodi do apsolutnog manjka inzulina. Iako mnoga istraživanja otkrivaju benefite vitamina D u kontroli razine šećera u krvi, potrebna su dodatna istraživanja na tom području koja bi to potvrdila.

Kako do vitamina D

Za održavanje tjelesnog zdravlja moramo dobro paziti da imamo dovoljnu količinu vitamina D – tijekom cijele godine! Naše tijelo prirodno proizvodi vitamin D kada je izloženo suncu, odnosno ultraljubičastim UVB zrakama. Važno je biti vani, na zraku, u proljeće i ljeto jer UVB zrake ne prolaze kroz staklo. Međutim, zbog rizika od izlaganja najjačem suncu i korištenja krema s jakim zaštitnim faktorima koje umanjuju sintezu vitamina D za čak 95%, većina stanovništva u našem podneblju ima dovoljno vitamina D samo tijekom ljetnih mjeseci. Zato je važno unositi dovoljne količine hrane koja sadrži vitamin D ili taj vitamin nadoknaditi suplementima. U svakom slučaju, moramo se pobrinuti da ga imamo dovoljno kontinuirano tijekom godine.

Koliko je vitamina D potrebno ako smo dugo vremena proveli u kući

Vitamin D se nalazi u ograničenom izboru hrane i obično je nedovoljna suplementacija hranom. Rizične skupine su djeca u dobi od jedne do četiri godine i osobe koje su vezane za kuću, kao i osobe koje izlaze na otvoreno pokrivenog tijela. Engleski nacionalni institut preporučuje da svi uzimaju 10 ug (400 UI) dnevno vitamina D, a ne samo rizične skupine, radi zaštite kostiju, zuba i mišića tijekom karantene.

Preporuka za oboljele od šećerne bolesti

Ne možemo sa sigurnošću reći u kojoj mjeri nadoknada vitamina D utječe na infekciju Covid-19 i njezin ishod, ali na temelju dosadašnjih saznanja o vitaminu D svakako je potrebna njegova supstitucija u rizičnim skupinama. Redovita skrb za oboljele od šećerne bolesti trebala bi uključiti određivanje koncentracije vitamina D u krvi i provođenje nadomjesne terapije prema nalazu. Isto vrijedi i za oboljele od Covida-19, sa šećernom bolesti i bez nje.

ULOGA MAGNEZIJA

Magnezij, šećerna bolest i srčane bolesti

Magnezij je četvrti najzastupljeniji mineral u našem tijelu, a nalazi se unutar i izvan stanica. Vrlo je važan jer sudjeluje u više od 300 enzimatskih reakcija koje uključuju proizvodnju energije, transport kalcija kroz staničnu stijenku, regulaciju krvnog tlaka, prijenos živčanih signala, mišićne kontrakcije. Zato treba paziti na unos dovoljnih količina ovog moćnog minerala.

Snižena koncentracija magnezija povezuje se s metaboličkim sindromom, šećernom bolesti tipa 2, srčanim bolestima, hipertenzijom, bubrežnim kamencima, osteoporozom, starenjem, promjenama raspoloženja, migrenom, eklampsijom u trudnoći. Posljedice za oboljele od tih bolesti mogu biti značajne: na primjer, manjak magnezija kod osoba sa šećernom bolesti dovodi i do hipertrofije (povećanja) srca, poremećaja srčanog ritma, pretkazivač je oštećenja bubrežne funkcije i progresije dijabetičke nefropatije.

Koliko nam treba magnezija

Prednost treba dati unosu magnezija hranom, a ako unos hrane ne zadovoljava potrebe, onda obavezno treba razmisliti o nadoknadi: službena preporučena dnevna doza je 375 mg.

Hrana bogata magnezijem: badem, sjemenke sezama, suncokreta, bundeve i lana, banana, indijski oraščić, tofu, kikiriki, žitarice cjelovitog zrna, grašak, špinat, kelj, brokula, avokado, tamna čokolada (osobe sa šećernom bolesti moraju pri konzumaciji misliti na količinu).

Obratite pozornost na to koji magnezij uzimate!

Na tržištu postoji mnogo proizvoda koji sadrže vitamine i minerale i često je teško odabrati odgovarajući. Neki sadrže nedovoljnu količinu potrebnih tvari, neki su u kombinacijama koje nam nisu potrebne.
Magnezij najčešće dolazi u obliku oksida, međutim, kao takav je slabo iskoristiv u našem organizmu (samo 4%). Zbog toga ga je važno kombinirati s magnezijem u obliku citrata, koji je visoko iskoristiv u organizmu (do 90%), kako bi se najbolje zadovoljile potrebe za ovim mineralom. Evo koji su sve dostupni oblici magnezija:

Magnezij taurat sadrži aminokiselinu taurin. Istraživanja pokazuju da magnezij i taurin sudjeluju u regulaciji šećera u krvi i u regulaciji krvnog tlaka, ali za tu tezu potrebne su dodatne potvrde.

Magnezij L-treonat djeluje na mentalno zdravlje, pomaže kod depresije i gubitka pamćenja, ali za tu tezu potrebne su dodatne potvrde.

Magnezij citrat najčešće je upotrebljavan oblik jer se lako se apsorbira, a osim za nadoknadu, zbog laksativnog učinka ponekad se koristi i za liječenje zatvora.

Magnezij oksid zbog slabe apsorpcije nije pogodan za nadomjesnu terapiju magnezijem.

Magnezij klorid zbog brze apsorpcije i dobre bioraspoloživosti upotrebljava se za nadoknadu magnezija i kod probavnih smetnji. U obliku kreme koristi se za opuštanje mišića.

Magnezij laktat zbog lakšeg podnošenja koristi se kada su potrebne veće količine u tretiranju probavnih smetnji. Koristi se i kao aditiv u hrani, pićima za regulaciju kiselosti. Neke studije upućuju na to da ovaj oblik magnezija povoljno djeluje na stres i anksioznost.

Magnezij malat najčešće se koristi kod fibromialgija i sindroma kroničnog umora iako nema čvrstih znanstvenih dokaza da pomaže.

Magnezijev sulfat, poznat i kao Epsomova sol, najčešće se koristi u kupkama za opuštanje mišića.

Magnezij glicinat djeluje umirujuće i pomaže smanjiti anksioznost, stres, nesanicu ili depresiju, ali za konačnu potvrdu ovih učinaka potrebna su dodatna istraživanja.

Magnezij orotat, prema nekim istraživanjima, povoljno djeluje na srce i krvne žile, stoga se više koristi zbog protektivnog djelovanja na srce. Nije pogodan kao nadoknada magnezija. Orotska kiselina je sastavnica našeg genetskog materijala, DNK. Koriste ga atletičari za poboljšanje izdržljivosti.

KAKO JOŠ MOGU OBOLJELI OD ŠEĆERNE BOLESTI OJAČATI IMUNITET U BITKI S VIRUSOM?

Šećerna bolest je najčešća kronična nezarazna bolest pandemijskih razmjera s tendencijom daljnjeg porasta broja oboljelih u cijelom svijetu, posebno u nerazvijenim i zemljama u razvoju. Opasna je zbog razvoja kroničnih komplikacija na krvnim žilama i oštećenja svih organa u tijelu. Više od 75% oboljelih umire od srčano-žilnih bolesti. Najveći broj sljepoća, zatajenja bubrega i amputacija donjih ekstremiteta u razvijenim zemljama povezan je sa šećernom bolesti. Ovi bolesnici kraće žive, a ovisno o prisutnosti komplikacija kvaliteta života je uvelike smanjena. Dugoročna dobra kontrola šećerne bolesti preduvjet je za usporavanje, odgodu ili smanjenje razvoja kroničnih komplikacija. Temeljne mjere liječenja uključuju nefarmakološke (edukacija, pravilna prehrana, redovita tjelovježba) i farmakološke (inzulin, različiti drugi lijekovi koji snižavaju šećer u krvi). Provođenje preporučenih mjera i liječenja oboljelima od šećerne bolesti treba omogućiti život bez značajnijih komplikacija. Poznata je sklonost osoba s dijabetesom razvoju infekcija, a u slučaju Covida-19 tijek bolesti može biti iznimno težak, čak i fatalan. Stoga je potrebno poduzeti sve mjere da se izbjegne zaraza i ostale redovite mjere kojih se oboljeli od šećerne bolesti moraju pridržavati!   

  1. Mjere protiv zaraze: održavanje osobne i higijene prostora, često i pravilno pranje ruku jer pravilno pranje ruku može ubiti koronavirus, socijalno distanciranje.
  2. Terapija: kronični bolesnici ne smiju zaboraviti svoju terapiju.
  3. Temeljne preporuke: pravilna prehrana, redovita tjelovježba, samokontrola, edukacija.
  4. Zdrav način života: direktna povezanost imunološkog sustava i načina života nije dokazana, ali indirektno su sigurno povezani i zato je glavna preporuka izabrati zdrav način života. To znači: smanjiti alkohol, ne pušiti, imati dovoljno sna, smanjiti stres.

Doktor za Vas

Kako ojačati imunitet na ljeto 2020. uoči drugog vala Covida-19? Kako zaštititi srčane bolesnike i prevenirati bolest #1 po smrtnosti u Hrvatskoj? Osamnaestero vodećih liječnika i stručnjaka prvi put u Hrvatskoj odgovaraju na najčešća pitanja s kojima su se susreli u svojoj kliničkoj praksi!

Prof. Dr. Hrvoje Vrčić

Dr. med, specijalist ginekologije i opstetricije, uži specijalist humane reprodukcije, vlasnik poliklinike Hilarus

Branimir Dolibašić

Magistar nutricionizma s 20 godina radnog iskustva u primijenjenom nutricionizmu, konzaltingu i sportskoj prehrani i vlasnik online savjetovališta za prehranu www.nutriskop.hr

Antonija Turkalj

Autorica je Magistra farmacije, univ. mag. kliničke farmacije, ljekarne Prima Pharme

Dr. Darko Vujanić

Autor je dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist kardiologije, KB Merkur.

Dr. Tanja Vrčić

Autorica je dr. med; specijalist dermatovenerologije

Dr. Tomica Bagatin

Dr. med, specijalist maksilofacijalne kirurgije, sub. plastične kirurgije glave i vrata, suosnivač Poliklinike Bagatin

Dr. Erden Radončić

Specijalist ginekologije i porodništva s užom specijalizacijom iz humane reprodukcije, Poliklinika Repromed

Dr. Milan Mazalin

Specijalist opće medicine, Ordinacija opće medicine Milan Mazalin

Dr. Šime Mijić

Specijalist fizijatar – reumatolog Poliklinika Faktor Zdravlje, član Američkog društva za reumatologiju

Dr. Anda Tomaš

Liječnica opće medicine, Poliklinika Vallis Medica

Dr. Darko Marčinko

Psihijatar, psihoanalitički i obiteljski psihoterapeut, profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb

Dr. Dražen Šebetić

Internist i kardiolog, Poliklinika Šebetić

Vedrana Dučkić

Magistra nutricionizma, Nu3vex savjetovalište

Dr. Stjepan Ivanković

Specijalist opće kirurgije, subspecijalist kardiokirurg, Klinika za kardijalnu kirurgiju, KBC Zagreb

Dr. Borka Pezo Nikolić

Subspecijalist kardiolog, Klinika za bolesti srca i krvnih zila, KBC Zagreb

Dr. Hrvoje Jednačak

Specijalist neurokirurg, Klinika za neurokirurgiju, KBC Zagreb

Ana – Jelena Mandić

Magistra farmacije, Ljekarne Pablo

Dr. Anica Badanjak

Internistica-endokrinologinja i dijabetologinja

PRAVILA PRIVATNOSTI | UVJETI KORIŠTENJA

Copyright i Design by 01 Content & Technology – C3 Croatia | Sva prava pridržana | 2020

Projekt je nastao u produkciji agencije za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia i Plive, u skladu s najvišim profesionalnim standardima