Omogućuje Maxflu®

Omogućuje Andol® C

Omogućuje Maxflu®

Omogućuje Andol® C

Omogućuje Maxflu®

Omogućuje Andol® C

COVID-19 I GRIPA Godinu poslije prava istina o COVID-19 infekciji i gripi: troje zagrebačkih liječnika analizira simptome i posljedice

U godinu dana nakon pojave prvoga slučaja infekcije COVID-19 u Hrvatskoj i svijetu je od koronavirusa oboljelo približno 100 milijuna ljudi. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije kolektivni imunitet neće se postići ni u 2021. Kako se zaštititi prije cijepljenja i stjecanja imuniteta? Kako što lakše preboljeti koronavirus? Koje su sličnosti i razlike u odnosu na poznatije virusne infekcije poput gripe? Kako se oporaviti i povratiti energiju? Samo na Doktor Online vodeći hrvatski liječnici, znanstvenici i farmaceuti analiziraju što smo naučili u više od 300 dana života s bolešću COVID-19 u Hrvatskoj.

Tijekom ove jeseni i zime na svakih 100 pacijenata koji su potražili pomoć liječnika zbog simptoma infekcije dišnih puteva, u njih 70 potvrđena je infekcija koronavirusom. Prema različitim studijama, od 55% do 70% svih znakova bolesti koje otprije poznajemo kao prehlade, viroze i gripe bile su uzrokovane koronavirusom. Jedan od vodećih zagrebačkih liječnika obiteljske medicine dr. Drago Paušek upozorava: „Odmah se treba savjetovati s liječnikom primijetimo li znakove bilo koje od ovih bolesti, a ne unaprijed pretpostaviti da je riječ o prehladi, grlobolji, glavobolji, virozi ili gripi. Možda je u pitanju COVID-19, a da pacijent toga nije ni svjestan. Premda postoje simptomi vrlo karakteristični za gripu kao i za COVID-19, ipak se ne može sa sigurnošću potvrditi ili isključiti jedna ili obje ove bolesti bez testiranja.“

Prema Hrvatskome zavodu za javno zdravstvo, koronavirus ima dio simptoma sličnih gripi, poput povišene tjelesne temperature, kašlja, otežanoga disanja, bolova u mišićima i umora. I COVID-19 i gripa su virusom uzrokovane, pandemijske, zarazne bolesti. U slučaju komplikacija gripe može doći do vrlo ozbiljnih i smrtnih posljedica, a prema dosadašnjim saznanjima, komplikacije i posljedice novoga virusa SARS-CoV-2 još su intenzivnije i učestalije. „Nedavno objavljena studija pokazala je čak tri puta veću bolničku smrtnost pacijenata s bolešću COVID-19 u odnosu na pacijente s gripom: preminulo je 16,9% hospitaliziranih pacijenata zaraženih koronavirusom, a stopa smrtnosti pacijenata koji su bolnički liječeni od gripe iznosila je 5,8 %“(1), upozorava dr. Paušek.

U analizi za Doktor Online dr. Paušek i liječnice Anda Tomaš i Lucija Tomić analiziraju razlike između bolesti COVID-19 i gripe, tumače najnovija istraživanja i upozoravaju: „U ovom trenutku osobito je važno cijepiti se i protiv gripe i protiv bolesti COVID-19. Dok ne steknemo imunitet, odgovornost je svih nas spriječiti širenje virusa. Fizička distanca i upotreba maski obvezni su za sve nas dok se ne procijepi populacija ili dok se ne nađu druge mjere prevencije, liječenja i kontrole bolesti. Moja maska štiti tebe, a tvoja maska mene. To je slogan kojega bi se svi trebali pridržavati.“

1. Kako se širi koronavirus, a kako gripa?

Koronavirus koji je uzročnik bolesti COVID-19 može se širiti od osobe koja nema nikakvih znakova bolesti, za razliku od gripe gdje u pravilu oboljeli prenose bolest, pa se stoga, uz ostalo, pravila o sprječavanju prijenosa bolesti kod bolesti COVID-19 odnose na cjelokupnu populaciju, a ne samo na oboljele i posebno rizične grupe. Za razliku od gripe, čak 20 % – 40 % zaraženih uzročnikom COVID-19 nema simptome (2). Smatra se da je čak 50 % prijenosa bolesti uzrokovano kontaktom s asimptomatskim (bez znakova bolesti) prenosiocima virusa, a ovakav je prijenos kod gripe prije iznimka nego pravilo. Posebno je zabrinjavajuće to što osobe s asimptomatskim oblikom bolesti također mogu imati vidljive promjene na plućima izražene u različitom stupnju, a uzrokovane koronavirusom, što je također značajna razlika u odnosu na virus(e) koji uzrokuju gripu.

Za razliku od gripe koja se najčešće pojavljuje u zimskim mjesecima, kod bolesti COVID-19 nema toga sezonskog prepoznatljivog obrasca. (3)

2. Tko su rizične skupine?

Kod bolesti COVID-19 rizične su skupine sve starije osobe, ali osobito muškog spola te one s težim kroničnim bolestima, posebno dijabetesom, pretilošću, demencijom, hipertenzijom i dislipidemijom (4), dok su posebno rizični pacijenti s gripom od pridruženih bolesti češće prethodno bolovali od kroničnog zatajenja srca, periferne vaskularne bolesti, kronične respiratorne bolesti, ciroze i anemije.

Uz to, na početku pandemije uzrokovane virusom COVID-19 nije postojala raširena prirodna imunost, za razliku od gripe gdje većina populacije danas ima neki oblik stečenog imuniteta. Stoga, za razliku od gripe, kod bolesti COVID-19 postoji mogućnost obolijevanja cjelokupne svjetske populacije.

Studije pokazuju da djeca i adolescenti, premda vrlo rijetko, također mogu teško oboljeti od bolesti COVID-19, a smrtnost u dobi od 10 do 17 godina je 10 puta veća u odnosu na smrtnost kod težeg oblika gripe(1). Posebno su rizični korisnici u domovima za starije osobe. (4)

3. Koje su posljedice gripe, a koje bolesti COVID-19?

Za razliku od gripe kod koje nema osobite zabrinutosti zbog dugotrajnih učinaka, kod bolesti COVID-19 uočena je pojavnost dugotrajnih negativnih zdravstvenih učinaka na organizam, kao i povećanje smrtnosti u pojedinim skupinama pacijenata koji su preboljeli COVID-19. Čak 76 % hospitaliziranih pacijenata žali se na simptome povezane s bolešću COVID-19, i to 6 mjeseci nakon hospitalizacije! (5)(2)

4. Kako gripa, a kako COVID-19 utječe na zdravstveni sustav?

COVID-19, za razliku od gripe, ozbiljno ugrožava normalan način pružanja zdravstvene zaštite. Bolesnici zaraženi koronavirusom zbog težega prirodnog tijeka bolesti uzrokuju značajno opterećenje zdravstvenoga sustava. Broj hospitalizacija u prvome valu u ožujku i travnju u Francuskoj bio je, na primjer, dvostruko veći od svih hospitalizacija zbog gripe od prosinca 2018. do ožujka 2019.

Uz to, COVID-19 uzrokuje pobolijevanje i smrtno stradavanje zdravstvenih djelatnika sa značajnim izostajanjem s posla zbog bolesti ili samoizolacije, što uzrokuje dodatni pritisak na zdravstveni sustav. Nadalje, COVID-19 uzrokuje „prazne“ bolnice u dijelu „ne-covid“ pacijenata jer se svi bolnički sustavi mobiliziraju za zbrinjavanje pacijenata oboljelih od bolesti COVID-19, a pacijenti, u strahu od moguće zaraze, pod svaku cijenu izbjegavaju odlazak u bolnicu kad god je to moguće. Ovaj trend potiskivanja i odgađanja zbrinjavanja bolesnika s među ostalim i teškim bolestima, a zbog nedostatka raspoloživih kapaciteta i izbjegavanja korištenja zdravstvene zaštite od strane pacijenta predstavlja velik problem, a za nadoknadu izgubljenog bit će potrebni veliki dodatni napori po završetku pandemije(6)(7)(8). Poseban je problem nabavke, korištenja i zbrinjavanja zaštitne opreme koja se za vrijeme pandemije upotrebljava u količinama neusporedivim s bilo kojom drugom pandemijskom bolesti. Uz to, zabilježena je rekordna potrošnja medicinskoga kisika, kao i organizacijski izazovi povezani s opskrbom takvih ogromnih količina kisika bolnicama. Nužno je održavanje stalne pripravnosti zdravstvenih ustava za pandemijske izazove. (9)

5. Treba li se cijepiti i protiv gripe i protiv koronavirusa?

I COVID-19 i gripa su virusne zarazne bolesti, stoga možemo razlikovati lijekove i postupke za prevenciju i liječenje bolesti.

U prevenciji i gripe i bolesti COVID-19 najučinkovitije je cjepivo čijom se primjenom postiže individualna zaštita, ali i zaštita cjelokupne populacije ako je primijenjena u dovoljnome broju. Smrtnost u slučaju istodobnoga obolijevanja od gripe i bolesti COVID-19 čak je dva puta veća u odnosu na uobičajenu smrtnost od ovih bolesti. Posebno je potrebno napomenuti da je zbog ovoga osobito važno cijepljenje protiv gripe, i to posebno tijekom pandemije uzrokovane koronavirusom.

6. Pacijenti s lakšim oboljenjem simptome bolesti COVID-19 liječe na sličan način kao i gripu, vitaminima, tabletama za temperaturu i multikomponentnim pripravcima na bazi paracetamola koji imaju benefite jer riješavaju više simptoma. je li to pravilno?

U godinu dana pandemije nastajali su brojni pokušaji pronalaženja lijeka i postupaka za prevenciju zaraze virusom COVID-19, ali za sada bez značajnijeg uspjeha i jasnih smjernica, za razliku od gripe kod koje postoji lijek koji je uspješan u i prevenciji i u liječenju gripe.

Kod pacijenata s lakšim simptomima gripe i bolesti COVID-19 primjenjuju se opće potporne mjere liječenja. Opće potporne mjere uključuju kućni odmor, snižavanje povišene temperature po uputi liječnika te primjerena prehrana. U konzultaciji s osobnim liječnikom, preporuča se koristiti pripravke za sniženje visoke temperature (iznad 38 ) i/ili bolove praćene općom malaksalošću. Lakši oblik bolesti s blagim simptomima može trajati od 2 do 10 dana. Potrebno je trajno pažljivo praćenje zdravstvenog stanja oboljelog i u slučaju pogoršanja stanja osobito otežanog disanja, nedostatka disanja i pogoršanja malaksalosti potrebno je žurno se konzultirati s dostupnim liječnikom o daljnjem postupanju.

7. Kako ojačati imunitet i zaštititi se i od gripe i od bolesti COVID-19?

Za prevenciju virusnih oboljenja kao što su i gripa i COVID-19 potrebno je pridržavati se propisanih epidemioloških mjera(10), uz poželjno izbjegavanje zatvorenih i slabo ventiliranih prostora. Potrebno je održavati i unaprjeđivati svoj imunološki sustav općepoznatim mjerama zdravoga načina života. To uključuje primjerenu prehranu, odmaranje, uključivo dovoljan dnevni i noćni odmor te dovoljnu količinu vježbanja. Uz to preporučuje se dodatno uzimanje vitamina D prema uputi liječnika. Nacionalni zdravstveni sustav (NHS) u Velikoj Britaniji izdao je posebnu preporuku u sklopu sekcije Coronavirus update, u kojoj sugerira građanima da uzimaju 400 IJ (10 mikrograma) vitamina D svaki dan. Razlog je tome, kažu, to što ne dobivamo dovoljno vitamina D iz sunca tijekom zime, a on se pokazao koristan u svrhu jačanja imuniteta i obrane od respiratornih virusa.

Pročitaj više
Kako vitamin D može smanjiti rizik od respiratornih infekcija: pročitajte ovdje

 

LITERATURA:

1. Piroth L, Cottenet J, Mariet A-S, Bonniaud P, Blot M, Tubert-Bitter P, et al. Comparison of the characteristics, morbidity, and mortality of COVID-19 and seasonal influenza: a nationwide, population-based retrospective cohort study. Lancet Respir Med [Internet]. 2020 Dec 17 [cited 2021 Jan 17];0(0). Available from: https://www.thelancet.com/journals/lanres/article/PIIS2213-2600(20)30527-0/abstract
2. Johansson MA, Quandelacy TM, Kada S, Prasad PV, Steele M, Brooks JT, et al. SARS-CoV-2 Transmission From People Without COVID-19 Symptoms. JAMA Netw Open. 2021 Jan 7;4(1):e2035057.
3. Petersen E. COVID-19 is not influenza. Lancet Respir Med [Internet]. 2020 Dec 17 [cited 2021 Jan 7];0(0). Available from: https://www.thelancet.com/journals/lanres/article/PIIS2213-2600(20)30577-4/abstract
4. Risk Factors Associated With All-Cause 30-Day Mortality in Nursing Home Residents With COVID-19 | Dementia and Cognitive Impairment | JAMA Internal Medicine | JAMA Network [Internet]. [cited 2021 Jan 17]. Available from:
https://jamanetwork.com/
5. Huang C, Huang L, Wang Y, Li X, Ren L, Gu X, et al. 6-month consequences of COVID-19 in patients discharged from hospital: a cohort study. The Lancet. 2021 Jan 16;397(10270):220–32.
6. Einstein AJ, Shaw LJ, Hirschfeld C, Williams MC, Villines TC, Better N, et al. International Impact of COVID-19 on the Diagnosis of Heart Disease. J Am Coll Cardiol. 2021 Jan 19;77(2):173–85.
7. Baldi E, Sechi GM, Mare C, Canevari F, Brancaglione A, Primi R, et al. COVID-19 kills at home: the close relationship between the epidemic and the increase of out-of-hospital cardiac arrests. Eur Heart J. 2020 Aug 21;41(32):3045–54.
8. Leong DP, Eikelboom JW, Yusuf S. The Indirect Consequences of the Response to the COVID-19 Pandemic∗. J Am Coll Cardiol. 2021 Jan 19;77(2):186–8.
9. Einav S, Hick JL, Hanfling D, Erstad BL, Toner ES, Branson RD, et al. Surge Capacity Logistics: Care of the Critically Ill and Injured During Pandemics and Disasters: CHEST Consensus Statement. CHEST. 2014 Oct 1;146(4):e17S-e43S.
10. Koronavirus – najnovije preporuke [Internet]. [cited 2021 Jan 17]. Available from: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/koronavirus-najnovije-preporuke/

Doktor za Vas

Kako ojačati imunitet i zaštititi zdravlje prije cijepljenja protiv koronavirusa? Što je dugi COVID i kako povratiti energiju nakon infekcije? Kako se pravilno hraniti i koji vitamini su neophodni? Kako trebaju vježbati trudnice, a kako oboljeli od kardiovaskularnih bolesti? Vodeći liječnici prvi put u Hrvatskoj odgovaraju na najčešća pitanja s kojima su se susreli u svojoj kliničkoj praksi!

Prof. Dr. Hrvoje Vrčić

Dr. med, specijalist ginekologije i opstetricije, uži specijalist humane reprodukcije, vlasnik poliklinike Hilarus

Branimir Dolibašić

Magistar nutricionizma s 20 godina radnog iskustva u primijenjenom nutricionizmu, konzaltingu i sportskoj prehrani i vlasnik online savjetovališta za prehranu www.nutriskop.hr

Antonija Turkalj

Autorica je Magistra farmacije, univ. mag. kliničke farmacije, ljekarne Prima Pharme

Dr. Darko Vujanić

Autor je dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist kardiologije, KB Merkur.

Dr. Tanja Vrčić

Autorica je dr. med; specijalist dermatovenerologije

Dr. Tomica Bagatin

Dr. med, specijalist maksilofacijalne kirurgije, sub. plastične kirurgije glave i vrata, suosnivač Poliklinike Bagatin

Dr. Erden Radončić

Specijalist ginekologije i porodništva s užom specijalizacijom iz humane reprodukcije, Poliklinika Repromed

Dr. Milan Mazalin

Specijalist opće medicine, Ordinacija opće medicine Milan Mazalin

Dr. Šime Mijić

Specijalist fizijatar – reumatolog Poliklinika Faktor Zdravlje, član Američkog društva za reumatologiju

Dr. Borka Pezo Nikolić

Subspecijalist kardiolog, Klinika za bolesti srca i krvnih zila, KBC Zagreb

Dr. Darko Marčinko

Psihijatar, psihoanalitički i obiteljski psihoterapeut, profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb

Dr. Dražen Šebetić

Internist i kardiolog, Poliklinika Šebetić

Vedrana Dučkić

Magistra nutricionizma, Nu3vex savjetovalište

Dr. Stjepan Ivanković

Specijalist opće kirurgije, subspecijalist kardiokirurg, Klinika za kardijalnu kirurgiju, KBC Zagreb

Dr. Anda Tomaš

Liječnica opće medicine, Poliklinika Vallis Medica

Dr. Hrvoje Jednačak

Specijalist neurokirurg, Klinika za neurokirurgiju, KBC Zagreb

Ana – Jelena Mandić

Magistra farmacije, Ljekarne Pablo

Dr. Anica Badanjak

Internistica-endokrinologinja i dijabetologinja

PRAVILA PRIVATNOSTI | UVJETI KORIŠTENJA

Copyright i Design by 01 Content & Technology – C3 Croatia | Sva prava pridržana | 2021

Projekt je nastao u produkciji agencije za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia i Plive, u skladu s najvišim profesionalnim standardima