Omogućuje Andol® PRO 100

Kardiovaskularne bolesti Kako neurološki i kardiološki bolesnici trebaju vježbati i zašto se na ljeto 2020. suzdržavati od grupnih sportova

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, drugi val pandemije Covida-19 očekuje se na jesen i pretpostavlja se da će situacija biti teža nego tijekom prvog vala. Uz Covid-19, pojavljivat će se i druge respiratorne infekcije, pa će ukupan broj oboljelih biti znatno veći, upozoravaju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Među najugroženijim skupinama su stariji od 65 i kronični bolesnici: dosad je u svijetu gotovo polovica zaraženih i hospitaliziranih zbog Covida-19 imala neku kroničnu bolest. Položaj kroničnih bolesnika u pandemiji dodatno je bio pogoršan zbog novog načina i organizacije pružanja zdravstvenih usluga. Istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazalo je da je u 122 zemlje zabilježena smanjena dostupnost zdravstvenih usluga. Analizirajući podatke od siječnja 2019. do svibnja 2020., recentna studija jednog od najstarijih časopisa opće medicine The Lancet ustanovila je da je broj prijema u bolnicama u Engleskoj zbog infarkta u vrijeme karantene pao čak za trećinu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 17,5 milijuna ljudi u svijetu godišnje umire od kardiovaskularnih bolesti. Predviđa se da će do 2030. taj broj narasti na gotovo 23 milijuna. Srčani udar i druge bolesti srca i krvnih žila svake godine u Hrvatskoj odnesu više od 25.000 života. Liječnici upozoravaju: čak 80 posto prijevremenih smrti od srčanih bolesti i moždanog udara može se prevenirati promjenom rizičnog ponašanja.

Oboljeli od kardiovaskularnih bolesti, neurološki i drugi kronični bolesnici značajno mogu utjecati na kvalitetu života tako da se pažljivo drže plana aktivnosti, prehrane i terapije dogovorene s liječnicima. Ako postoji nešto za što je dokazano da produljuje život, onda je to fizička aktivnost. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje najmanje 150 minuta tjedno aerobnih vježbi za većinu odraslih osoba, a to je približno 20 do 30 minuta vježbanja ili hodanja svaki dan. Moguću infekciju bilo kojim mikroorganizmom, pa tako i koronavirusom, najbolje je dočekati spremno jer se spreman organizam lakše bori protiv infekcija i brže oporavlja.

Kako zaštititi svoje zdravlje? Što kronični bolesnici – oboljeli od kardiovaskularnih bolesti i neuroloških bolesti mogu učiniti na ljeto 2020. da bi ojačali svoje zdravlje uoči drugog vala Covida-19? Ova pitanja za Doktor online analizira dr. Šime Mijić, jedan od vodećih specijalista fizijatara-reumatologa i ravnatelj Poliklinike Faktor zdravlje te član Američkog društva za reumatologiju, koji upozorava:

“Nisu vremena za kolektivne i grupne aktivnosti. Budite individualan. Budite udaljeniji. Budite odgovorni. Iskoristimo ljeto za kondicioniranje organizma, za bolji mišićno koštani, krvožilni i respiratorni sustav, oni pridonose da naš imunološki i metabolički sustav funkcionira optimalno. Rehabilitacija nakon bolesti i ozljede složen je proces povratka na prijašnje stanje, život nije stao i ne smije stati zbog koronavirusa, ali oprez je nužan. Pratimo svoje zdravstveno stanje, ne izlažite se rizičnim kontaktima, izbjegavajte nepotrebna putovanja i kontakte. Tijekom procesa rehabilitacije recite svom specijalistu fizikalne medicine i rehabilitacije svaku promjenu u zdravstvenom stanju”.

1. Preporuke za povećanje fizičke aktivnosti za kardiološke bolesnike

Kod svih infekcija vrijedi pravilo: bolje pripremljeni organizam je manje prijemljiv, lakše se bori protiv infekcija i brže se oporavi. Da se poslužimo terminom iz toksikologije, ‘parcijalni antidot’, za stres od pandemije uzrokovane koronavirusom, fizička je aktivnost. Preporuka za jačanje fizičke spremnosti ključna je za bolesnike s krvožilnim tegobama! Dodatno upozorenje: uzimajte svoje lijekove, ne izlažite se nepotrebnih ekstremnima uvjetima, ne izlažite se riziku od infekcija.

Evo nekoliko savjeta za jačanje fizičke spremnosti.

• Metaboličko kondicioniranje: šetnja, umjerena tjelesna aktivnost na otvorenome, poboljšava fizičku spremnost. Tjelesnom aktivnošću pripremit ćete se za mentalne i fizičke izazove. Fizička aktivnost smanjuje stres, anksioznost, psihičku napetost i istovremeno poboljšava tjelesne performanse.

• Djelujte odmah i sada: ljeto je, mislite na sadašnji trenutak i kako ga poboljšati. Iskoristite mogućnost biti na otvorenome i u situacijama u kojima nema puno osoba. Ne odgađajte, ne planirajte za sutra i daleku budućnost. Krenite s aktivnošću odmah!

• Djelujte s dostupnim: krenite sa što manje rekvizita, koristitr ono što vam je dostupno u stanu ili na poslu, u najbližem okruženju. Otkrijte nove mogućnosti, nove rekvizite, budite maštoviti i inventivni.

• Funkcionalni trening: ovakav trening oponaša naše dnevne i radne aktivnosti. Raznovrstan je kao i naše životne aktivnosti. Ostale karakteristike su mu prilagođenost osobi, prostoru i vremenu. Iskoristite ozdravljujuću snagu vježbanja.

• Pazite na temperature i okruženje: osobe s krvožilnim bolestima tijekom ljetnih mjeseci imaju većih rizik lošijeg ishoda zbog ekstremnih uvjeta. Nijedan ekstrem za njih nije poželjan, ni prehladno ni pretoplo okruženje. Primjerice, savjetujemo da postupno ulazite u more, provjerite temperaturu vode, a izbjegavajte nagle skokove. Postupno započnite i postupno završite sve aktivnosti tijekom ljeta. Doktrina je sljedeća: bolje učestalije i manje intenzivno nego intenzivnije i rjeđe. Pazite da se nalazite u primjerenom okruženju, na otvorenom, u hladu i da izbjegavate izloženost direktnom suncu.

• Monitorirajte: redovito mjerite tlak i tjelesnu temperaturu. Pratite, educirajte se i prepoznajte eventualne reakcije organizma ili komplikacije prije, tijekom i nakon vježbanja.

• Javite se svom liječniku: kontrolirajte svoje zdravlje redovitim sistematskim pregledima, konzultirajte stručnjake, specijaliste kardiologe, specijaliste fizikalne i rehabilitacijske medicine, specijaliste medicine rada i športa, specijaliste obiteljske medicine koji vas najbolje poznaju. Izbjegavajte nestručne osobe i one koje obećavaju nemoguće. Liječnik će nakon anamneze, pregleda i inicijalne dijagnostičke obrade preporučiti i dodatnu obradu i modificirati preporuke prema pristiglim nalazima. Nestručne osobe ni same ne znaju gdje bi vas poslali, a i s pristiglim nalazima mogu samo nagađati. Tijekom rehabilitacije recite svom specijalistu fizijatru svaku promjenu zdravstvenog stanja.

2. Preporuke za neurološke bolesnike

Za osobe s neurološkim bolestima ekstremni uvjeti, a posebno toplina, predstavljaju veći rizik. Tijekom ljetnih mjeseci kod nekih neuroloških bolesti izraženiji je umor, zato preporuke koje vrijede za kardiološke bolesnike, vrijede i za vas. Dodatno upozorenje: uzimajte svoje lijekove, ne izlažite se nepotrebnih ekstremnima uvjetima, ne izlažite se riziku od infekcija. Kontrolirani proces rehabilitacije uz mjere opreza najbolje je rješenje.

3. Ostale preporuke za ljeto uz Covid-19

Prevencija infekcija u medicini od velike je važnosti, neke generalne preporuke vrijede bez obzira na trenutnu pandemiju uzrokovanu Covidom-19. Tijekom širenja infekcija uvijek su više ugroženi pacijenti s komorbiditetima, to su oni koji uz osnovnu ili vodeću bolest imaju više drugih bolesti koje kompliciraju stanje, i liječenje i oporavak. Najčešće kronične bolesti u sklopu komorbiditeta su metaboličke, neurološke, krvožilne. Uz to, zbog ozljeda i drugih stanja osobe imaju smanjene mogućnosti kretanja te trebaju dulju medicinsku skrb, rehabilitaciju ili dugotrajno uzimanje lijekova. Upravo odabir lijekova kod glavne bolesti mora biti modificiran poradi komorbiditeta.

O valovima infekcija govorimo u epidemiološkom smislu. Virus u načelu ne može egzistirati bez domaćina, sve epidemiološke mjere služe kako bismo svi mi bili loš, negostoljubiv i odbojan domaćin. Tome pridonosi i naš imunološki sustav koji mora biti agresivan i odbojan prema virusu, a blag i neutralan prema nama samima. Put virusa od nositelja do nas i naših sluznica, internalizacija virusa i onemogućavanje njegova umnožavanja i njegove replikacije u nama može biti spriječen ili otežan. Naša stanična imunost kao i naša humoralna imunost (protutijela) štite nas od nasrtaja virusa i bakterija te u sretnim okolnostima ta reakcija nije pretjerana nego ciljana i nema posljedica za organizam.

Pitanja specijalistu fizijatru i reumatologu prilikom svakodnevnog rada s pacijentima ne bi se trebala generalno razlikovati od onih liječniku specijalistu epidemiologu, ali ipak postoje neke zakonitosti u specifičnostima svake medicinske struke kada je riječ o smanjenju rizika.

Pacijenti fizijatra reumatologa tijekom svog rehabilitacijskog procesa osim osnovne bolesti imaju niz drugih bolesti i to svakako nije zdrava populacija, već samim time imaju nešto veći rizik koji je potrebno svesti na minimum. Pranje ruku, maska i distanciranje kako prostorno tako i vremenski ključni su za smanjenje mogućnosti prijenosa virusa. U ovom segmentu, znanstvena istraživanja i trud znanstvenika se izvlači i konteksta kako bi se nepotrebno polemiziralo. Činjenica je da se virus prenosi kao i ostale respiratorne infekcije, a to znači kapljičnim putem na manje distance i neposrednim dodirom, kao i prijenosom mikroaerosolom, ali on je značajno manji. Dakle važno je pranje ruku, nošenje maski i udaljavanje od druge osobe na distancu na kojoj vas kapljice iz njegovih usta ne mogu dohvatiti. Te kapljice, osim direktno na vaše sluznice očiju, nosa, usta, mogu pasti i na površine na vama i oko vas. Iako one tamo brzo umiru – ako se stalno češete po nosu i dirate masku, stalno se brišete, velika je vjerojatnost da ćete virus svojim rukama prenijeti na svoje sluznice i omogućiti mu nastavak života na vašu štetu. Pitanja i odgovore koje slijede sagledajte u tom kontekstu.

Pokušat ću na navedena pitanja odgovoriti u kontekstu smanjenja relativnog rizika, ali ipak uz shvaćanje nužnosti ljudske interakcije, osobito ljudi koji su bolesni i moraju biti u kontaktu s liječnikom i drugim zdravstvenim osobljem za razliku od rekreativnih aktivnosti zdravih ljudi.

• Trebam li držati socijalnu distancu dok trčim ili hodam?

Distanca pri trčanju i hodanju mora biti prisutna, što veća, to bolja. Trčanje neposredno uz ili iza neke osobe predstavlja određeni rizik. Tamo gdje osjetite nečiji miris i gdje kapljice iz usta te osobe mogu zahvatiti vaše područje – jasno je da je moguć prijenos infektivnog agensa.

• Jesu li ljetni roštilji na otvorenom OK?

Roštilj kao ukusna i dobra hrana svakako je poželjan, ali distanca prilikom razgovora ili druženja uz nepotrebno grupiranje više ljudi na malom prostoru stvara nešto veći rizik. Preporuka je: neka što manje ljudi bude uključeno u pripremu hrane i posluživanje, svakako nije poželjno da svatko ponaosob uzima hranu iz iste zdjele istim priborom. Druženje na otvorenom predstavlja manji rizik.

• Je li sigurno planinarenje?

Planinarenje manje grupe ljudi u prirodi uz pridržavanje mjera opreza predstavlja manji rizik, ali svatko tko je bio na planinarenju zna da postoje trenuci kad se ljudi odmaraju ili prespavaju, a u bliskom kontaktu prijenos je moguć. Da se našalimo: virus ne dolazi preko 5G mreže koje u planini nema nego je potreban čovjek kako bi ga širio.

• Mogu li igrati nogomet ili košarku?

Grupni i kolektivni sportovi predstavljaju rizik, dobro je da su vam suigrači poznate osobe kako bi se u slučaju razvoja infekcije kod nekih od njih moglo obavijestiti liječnike epidemiologe, obiteljske liječnike i tu osobu, i tako onemogućilo slobodno širenje virusa.

• Koja vrsta sporta i aktivnosti je OK?

Vrijeme je individualnih sportova, u prirodi i bez rekvizita, tada smo najsigurniji.

• Trebam li nositi masku dok se bavim nekom aktivnošću?

Maska pruža zaštitu, ali u sportu ju je vrlo teško koristiti, ponekad i nemoguće. Držite se pravila iz prethodnog odgovora.

• Mogu li biti s djecom u dječjem parku ili na trampolinu?

Djecu vodite u prirodu s poznatim vršnjacima ili s roditeljima. Zajednički rekviziti i zajedničke kontaktne površine predstavljaju znatan rizik. Iskoristite vrijeme za druženje s djecom kako bi ih usmjeravali i odgajali da budu odgovorni. Pretjerani strah je nepotreban, ali odgovornost je potrebna. Djeca najčešće razvijaju blažu kliničku sliku, ali postoje i drugi ishodi. Potrebno je paziti na vulnerabilnije članove obitelji, starije osobe i osobe s kroničnim bolestima.

• Jesu li sigurni bazeni, mogu li plivati u njima?

Bazeni koji se održavaju i redovito kondicioniraju, koji nisu prenapučeni, mogu se koristiti uz mjere opreza i distanciranja. Sve ostalo predstavlja značajan rizik.

• Koliko je za kardiovaskularne i neurološke bolesnike, kao ugrožene skupine u vrijeme pandemije Covida-19, siguran dan na plaži i kojim aktivnostima bi se trebali baviti?

Plaže koje nisu pretrpane i gdje se može zadržati distanca a da vam netko ne skače po glavi i preskače preko vas, da ne kašlje po vama – ne predstavljaju rizik. Plivanje u otvorenom moru svakako se preporučuje.

Doktor za Vas

Kako ojačati imunitet na ljeto 2020. uoči drugog vala Covida-19? Kako zaštititi srčane bolesnike i prevenirati bolest #1 po smrtnosti u Hrvatskoj? Osamnaestero vodećih liječnika i stručnjaka prvi put u Hrvatskoj odgovaraju na najčešća pitanja s kojima su se susreli u svojoj kliničkoj praksi!

Prof. Dr. Hrvoje Vrčić

Dr. med, specijalist ginekologije i opstetricije, uži specijalist humane reprodukcije, vlasnik poliklinike Hilarus

Branimir Dolibašić

Magistar nutricionizma s 20 godina radnog iskustva u primijenjenom nutricionizmu, konzaltingu i sportskoj prehrani i vlasnik online savjetovališta za prehranu www.nutriskop.hr

Antonija Turkalj

Autorica je Magistra farmacije, univ. mag. kliničke farmacije, ljekarne Prima Pharme

Dr. Darko Vujanić

Autor je dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist kardiologije, KB Merkur.

Dr. Tanja Vrčić

Autorica je dr. med; specijalist dermatovenerologije

Dr. Tomica Bagatin

Dr. med, specijalist maksilofacijalne kirurgije, sub. plastične kirurgije glave i vrata, suosnivač Poliklinike Bagatin

Dr. Erden Radončić

Specijalist ginekologije i porodništva s užom specijalizacijom iz humane reprodukcije, Poliklinika Repromed

Dr. Milan Mazalin

Specijalist opće medicine, Ordinacija opće medicine Milan Mazalin

Dr. Šime Mijić

Specijalist fizijatar – reumatolog Poliklinika Faktor Zdravlje, član Američkog društva za reumatologiju

Dr. Borka Pezo Nikolić

Subspecijalist kardiolog, Klinika za bolesti srca i krvnih zila, KBC Zagreb

Dr. Darko Marčinko

Psihijatar, psihoanalitički i obiteljski psihoterapeut, profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb

Dr. Dražen Šebetić

Internist i kardiolog, Poliklinika Šebetić

Vedrana Dučkić

Magistra nutricionizma, Nu3vex savjetovalište

Dr. Stjepan Ivanković

Specijalist opće kirurgije, subspecijalist kardiokirurg, Klinika za kardijalnu kirurgiju, KBC Zagreb

Dr. Anda Tomaš

Liječnica opće medicine, Poliklinika Vallis Medica

Dr. Hrvoje Jednačak

Specijalist neurokirurg, Klinika za neurokirurgiju, KBC Zagreb

Ana – Jelena Mandić

Magistra farmacije, Ljekarne Pablo

Dr. Anica Badanjak

Internistica-endokrinologinja i dijabetologinja

PRAVILA PRIVATNOSTI | UVJETI KORIŠTENJA

Copyright i Design by 01 Content & Technology – C3 Croatia | Sva prava pridržana | 2020

Projekt je nastao u produkciji agencije za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia i Plive, u skladu s najvišim profesionalnim standardima