Omogućuje Plivit® D3

Omogućuje Plivit® C Max

Imunitet Kako zaštititi zdravlje na ljeto 2020: Tri koraka za snažniji imunitet uoči drugog vala Covida-19

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, drugi val pandemije Covida-19 očekuje se na jesen i pretpostavlja se da će situacija biti teža nego tijekom prvog vala. Uz Covid-19, pojavljivat će se i druge respiratorne infekcije, pa će ukupan broj oboljelih biti znatno veći, upozoravaju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Na jesen će stoga biti ključno pridržavati se preporučenih epidemioloških mjera – kako još ne postoji lijek ni cjepivo protiv Covida-19, jedine učinkovite mjere su socijalna distanca, pedantna higijena, nošenje maske i općenito izbjegavanje potencijalno rizičnih situacija.

Ne uspijemo li, međutim, izbjeći izlaganje uzročnicima infekcija dišnih puteva (gornjih i donjih), tada nam samo preostaje uzdati se u moćnu i učinkovitu obranu našega organizma za koju je zadužen kompleksan imunološki sustav. Ne samo obrana nego i izlječenje tj. ishod raznih bolesti ovise o imunološkom sustavu pa je presudno njegovo optimalno funkcioniranje. Zato, upozoravaju liječnici na Doktor online, trebamo iskoristiti ljeto 2020. da bismo kroz zdrave aktivnosti i pravilnu prehranu sezonskim namirnicama pokušali što više ojačati imunološki sustav!

Kako zaštititi svoje zdravlje? Kako promjenom životnog stila prevenirati bolesti? Što sve možemo učiniti da bismo se zaštitili, ojačali imunitet i ostali zdravi uoči drugog vala Covida-19?

Za Doktor online ova pitanja analizira Iva Bužančić, magistra farmacije koja upravo radi na doktoratu i surađuje na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu na kolegiju Ljekarnička skrb, i predlaže tri koraka za jačanje imuniteta.

Dovoljno izlaganje suncu

Vitamin D ili vitamin sunca poznat je kao neophodan vitamin za zdravlje kosti, no istraživanja u posljednjih 20-ak godina sve više govore o njegovoj ulozi kao imunomodulatora. Mnogim istraživanjima dokazano je da vitamin D sprečava prejaki imunosni odgovori u autoimunim bolestima, ali da je isto tako ključan za pravilan i snažan odgovor u akutnim infekcijama kao što su viroze. Osim na imunološki sustav, vitamin D ima i povoljan učinak i na kardiovaskularni, endokrinološki, neurološki i muskulo-skeletni sustav.

Naše tijelo sintetizira vitamin D u nekoliko koraka. U koži se pod utjecajem UVB zraka iz sunca 7-dehidroksikolesterol pretvara u previtamin D3 i vitamin D3. Vitamin D3 se zatim u jetri pretvara u 25-hidroksivitamin D. 25-hidroksivitamin D transportira se u bubrege, gdje se pretvara u svoj aktivni oblik 1,25-dihidroksivitamin D (poznatiji kao kalcitriol).

S dolaskom hladnijeg vremena (ali i za vrijeme neizbježne samoizolacije ili karantene), sve manje vremena provodi se na suncu, što posljedično dovodi i do smanjenje sinteze endogenog vitamina D. Na endogenu sintezu utječe i onečišćenje zraka te primjena sredstava za zaštitu od sunca, smanjujući sintezu i za 95%. Ovisno o dobu godine, na suncu se u prosjeku treba provesti između 10 minuta i 3 sata kako bi sintetiziralo 1000 i.j. vitamina D. Smatra se da oko 50% populacije pati od nedostatka vitamina D. Dovoljno izlaganje suncu osigurava dovoljnu sintezu vitamin D koji će imati povoljan utjecaj i na stečeni i na prirođeni imunitet. Vitamin D ima i stimulirajući i inhibirajući učinak na stanice prirođenog imuniteta (makrofage, monocite i dendritičke stanice). Inhibirajući ekspresiju određenih molekula na površini dendritičkih stanica, vitamin D dovodi do inhibicije stvaranja proupalnih citokina, a aktivacijom makrofaga vitamin D pokazuje svoj stimulirajući učinak na imunološki sustav. Dokazano je da nedostatak vitamina D može dovesti do povećane podložnosti bakterijskim infekcijama. Modulacijom odgovora T stanica vitaminom D, stečeni imunosni sustav producira manju razinu upale, autoimunosti i ateroskleroze. Brojnim istraživanjima dokazan je pozitivan učinak vitamina D na smanjenje progresije autoimunih bolesti.

Boravak na otvorenom nije važan samo za sintezu vitamina D već bi trebalo poticati i kretanje i tjelovježbu koje su važan faktor snažnog imunološkog sustava.

Prehrana bogata voćem i povrćem

Uz tjelovježbu i boravak na otvorenom, za dobar imunitet važna je i pravilna prehrana bogata voćem i povrćem koji su izvor vitamina i minerala. Njihova apsorpcija potpunija je iz hrane nego iz suplemenata, a raznovrsna prehrana trebala bi biti osnova za postizanje dobrog imuniteta. Agrumi i svježe povrće (rajčica, paprika, brokula, slatki krumpir…) izvrstan su izvor vitamina C koji se povezuje s povoljnim učinkom na imunološki sustav.

Vitamin C je esencijalni mikronutrijent, antioksidativnog djelovanja, uključen u niz staničnih funkcija, od stvaranja kolagena, L-karnitina i neurotransmitera, pa sve do pozitivnog utjecaja na diferencijaciju i proliferaciju B- i T-limfocita. Prvu liniju obrane od infekcije čine zdrava koža i sluznice, a vitamin C pridonosi očuvanju integriteta kožne i sluzničke barijere, pospješujući cijeljenje rana i sprečavajući infekcije. Vitamin C akumulira se u bijelim krvnim stanicama i potreban im je za njihov pravilan rad (odlazak na mjesto upale u tijelu i uklanjanje patogena).

Osim vitaminima i mineralima, prehrana bogata voćem i povrćem izvrstan je izvor i drugih blagotvornih spojeva kao što su polifenoli poput bioflavonoida, antocijanidina ili resveratrola, koji sinergistički s vitaminima pozitivno utječu na zdravlje.

Uzimanje vitamina i minerala (suplementacija) u sezoni infekcija

Užurbani životni stil, nedostatak vremena za pripremu svježe i konzumiranje brzo gotove i prerađene hrane često dovodi i do nedostatka vitamina i minerala u našem tijelu. Suplementacija vitaminima i mineralima preporučuje se kada je unos prehranom smanjen, kada su potrebe povećane (u rastu i razvoju, rekonvalescenciji ili kod specifičnih zdravstvenih stanja) ili kada želimo dodatno zaštititi svoje zdravlje. U sezoni infekcija, kao što su prehlada ili gripa, dodatna suplementacija može imati koristi. Čvrste znanstvene dokaze imamo za nekoliko široko dostupnih suplemenata.

Vitamin C može skratiti duljinu trajanja i ublažiti težinu simptoma prehlade. Preporučene profilaktičke doze kreću se između 50 mg i 1000 mg, ovisno o dobi i tjelesnim potrebama (povećane potrebe imaju aktivni i pasivni pušači ili fizički vrlo aktivne osobe). Unos previsokih doza vitamina C može imati laksativan učinak te dovesti do stvaranja bubrežnih kamenaca. Visoke doze vitamina C (nekoliko grama) koriste se pod liječničkim nadzorom u liječenju teških opekotina i infekcija.

Vitamin D djeluje kao imunostimulator, uključen je među ostalim i u imunološki odgovor na virusne i bakterijske respiratorne patogene. Preporučene doze su između 400i.j i 1000i.j. Više doze koriste se pod liječničkim nadzorom ili za kratkotrajnu terapiju hipovitaminoze do postizanje odgovarajuće koncentracije vitamina D u serumu. Istraživanja pokazuju da je svakodnevna suplementacija nižim dozama vitamina D učinkovitija u sprječavanju akutnih respiratornih infekcija nego povremena suplementacija visokim dozama.

Cink je esencijalni mineral, koji pridonosi normalnoj funkciji imunološkog sustava. Nedostatak cinka dovodi do povećanog rizika nastanka infekcija, a suplementacija cinkom pospješuje cijeljenje rana i skraćuje vrijeme trajanja prehlade. Preporučene doze su od 5 mg do 15 mg, suplementacija se ne preporučuje dulje od 14 dana.

U tijeku je istraživanje američkih znanstvenika o primjeni vitamina C, vitamina D i cinka u svrhu prevencije pojave simptoma infekcije Covid-19 kod zdravstvenih djelatnika, kao i niz randomiziranih kontroliranih studija o primjeni suplemenata za ublažavanje simptoma i skraćivanje trajanja Covida-19 u hospitaliziranih pacijenata.

U ovo zdravstveno neizvjesno vrijeme izreka ‘’Bolje spriječiti nego liječiti’’ nikad nije bila točnija.

Izvori:

1. A Study of Hydroxychloroquine, Vitamin C, Vitamin D, and Zinc for the Prevention of COVID-19 Infection (HELPCOVID-19) https://clinicaltrials.gov/ct2/show/NCT04335084
2. Vitamin D Supplementation in Patients With COVID-19 https://clinicaltrials.gov/ct2/show/NCT04449718?term=vitamin+d&cond=covid-19&draw=2&rank=1
3. Use of Ascorbic Acid in Patients With COVID 19 https://clinicaltrials.gov/ct2/show/NCT04323514?term=vitamin+c&cond=covid-19&draw=2&rank=3
4. The Study of Quadruple Therapy Zinc, Quercetin, Bromelain and Vitamin C on the Clinical Outcomes of Patients Infected With COVID-19 https://clinicaltrials.gov/ct2/show/NCT04468139?term=vitamin+c&cond=covid-19&draw=2
5. Administration of Intravenous Vitamin C in Novel Coronavirus Infection (COVID-19) and Decreased Oxygenation (AVoCaDO) https://clinicaltrials.gov/ct2/show/NCT04357782?term=vitamin+c&cond=covid-19&draw=2&rank=7
6. Coronavirus 2019 (COVID-19)- Using Ascorbic Acid and Zinc Supplementation (COVIDAtoZ) https://clinicaltrials.gov/ct2/show/NCT04342728?term=vitamin+c&cond=covid-19&draw=2&rank=9
7. COVID-19 rapid evidence summary: vitamin D for COVID-19 https://www.nice.org.uk/advice/es28/chapter/Key-messages
8. Lee J., van Hecke O., Roberts N. Vitamin D: A rapid review of the evidence for treatment or prevention in COVID-19. Centre for Evidence-Based Medicine, Nuffield Department of Primary Care Health Sciences. University of Oxford. Svibanj 2020.
9. Bauer SR., Kapoor A., Rath M., Thomas SA., What is the role of supplementation with ascorbic acid, zinc, vitamin D, or N-acetylcysteine for prevention or treatment of COVID-19? Cleveland Clinic Journal of Medicine June 2020, DOI: https://doi.org/10.3949/ccjm.87a.ccc046
10. Aranow C. Vitamin D and the immune system. J Investig Med. 2011;59(6):881-886. doi:10.2310/JIM.0b013e31821b8755
11. Prietl B, Treiber G, Pieber TR, Amrein K. Vitamin D and immune function. Nutrients. 2013;5(7):2502-2521. doi:10.3390/nu5072502
12. Siska G. Vitamin D Helps the Immune System During Cold and Flu Season. https://www.pharmacytimes.com/news/vitamin-d-helps-the-immune-system-during-cold-and-flu-season
13. Butler MJ, Barrientos R. The impact of nutrition on COVID-19 susceptibility and long-term consequences. Brain, Behavior, and Immunity. 2020; 87(53-54) doi.org/10.1016/j.bbi.2020.04.040
14. Carr AC, Maggini S. Vitamin C and Immune Function. Nutrients. 2017;9(11):1211. doi:10.3390/nu9111211
15. Childs CE, Calder PC, Miles EA. Diet and Immune Function. Nutrients. 2019;11(8):1933. doi:10.3390/nu11081933
16. Nutrition and Immunity. https://www.hsph.harvard.edu/nutritionsource/nutrition-and-immunity/

Doktor za Vas

Kako ojačati imunitet na ljeto 2020. uoči drugog vala Covida-19? Kako zaštititi srčane bolesnike i prevenirati bolest #1 po smrtnosti u Hrvatskoj? Osamnaestero vodećih liječnika i stručnjaka prvi put u Hrvatskoj odgovaraju na najčešća pitanja s kojima su se susreli u svojoj kliničkoj praksi!

Prof. Dr. Hrvoje Vrčić

Dr. med, specijalist ginekologije i opstetricije, uži specijalist humane reprodukcije, vlasnik poliklinike Hilarus

Branimir Dolibašić

Magistar nutricionizma s 20 godina radnog iskustva u primijenjenom nutricionizmu, konzaltingu i sportskoj prehrani i vlasnik online savjetovališta za prehranu www.nutriskop.hr

Antonija Turkalj

Autorica je Magistra farmacije, univ. mag. kliničke farmacije, ljekarne Prima Pharme

Dr. Darko Vujanić

Autor je dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist kardiologije, KB Merkur.

Dr. Tanja Vrčić

Autorica je dr. med; specijalist dermatovenerologije

Dr. Tomica Bagatin

Dr. med, specijalist maksilofacijalne kirurgije, sub. plastične kirurgije glave i vrata, suosnivač Poliklinike Bagatin

Dr. Erden Radončić

Specijalist ginekologije i porodništva s užom specijalizacijom iz humane reprodukcije, Poliklinika Repromed

Dr. Milan Mazalin

Specijalist opće medicine, Ordinacija opće medicine Milan Mazalin

Dr. Šime Mijić

Specijalist fizijatar – reumatolog Poliklinika Faktor Zdravlje, član Američkog društva za reumatologiju

Dr. Borka Pezo Nikolić

Subspecijalist kardiolog, Klinika za bolesti srca i krvnih zila, KBC Zagreb

Dr. Darko Marčinko

Psihijatar, psihoanalitički i obiteljski psihoterapeut, profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb

Dr. Dražen Šebetić

Internist i kardiolog, Poliklinika Šebetić

Vedrana Dučkić

Magistra nutricionizma, Nu3vex savjetovalište

Dr. Stjepan Ivanković

Specijalist opće kirurgije, subspecijalist kardiokirurg, Klinika za kardijalnu kirurgiju, KBC Zagreb

Dr. Anda Tomaš

Liječnica opće medicine, Poliklinika Vallis Medica

Dr. Hrvoje Jednačak

Specijalist neurokirurg, Klinika za neurokirurgiju, KBC Zagreb

Ana – Jelena Mandić

Magistra farmacije, Ljekarne Pablo

Dr. Anica Badanjak

Internistica-endokrinologinja i dijabetologinja

PRAVILA PRIVATNOSTI | UVJETI KORIŠTENJA

Copyright i Design by 01 Content & Technology – C3 Croatia | Sva prava pridržana | 2020

Projekt je nastao u produkciji agencije za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia i Plive, u skladu s najvišim profesionalnim standardima