Omogućuje Maxflu®

Omogućuje Plivit® Total Energy

Omogućuje Maxflu®

Omogućuje Plivit® Total Energy

Omogućuje Maxflu®

Omogućuje Plivit® Total Energy

Modeli liječenja Magistra farmacije analizira: Kako liječiti simptome respiratornih bolesti i jesu li efikasniji pripravci s više sastojaka?

U godinu dana nakon pojave prvoga slučaja infekcije COVID-19 u Hrvatskoj i svijetu je od koronavirusa oboljelo približno 100 milijuna ljudi. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije kolektivni imunitet neće se postići ni u 2021. Kako se zaštititi prije cijepljenja i stjecanja imuniteta? Kako što lakše preboljeti koronavirus? Koje su sličnosti i razlike u odnosu na poznatije virusne infekcije poput gripe? Kako se oporaviti i povratiti energiju? Samo na Doktor Online vodeći hrvatski liječnici, znanstvenici i farmaceuti analiziraju što smo naučili u više od 300 dana života s bolešću COVID-19 u Hrvatskoj.

SARS-CoV-2 je novi virus među ljudima, brzo se širi i može izazvati vrlo tešku i smrtonosnu bolest. Srećom, većina pacijenata razvija blaži do umjereno težak oblik bolesti. Dvadeset jedan hrvatski pacijent koji je prebolio blaži oblik bolesti COVID-19 za Doktor Online govori o svojemu iskustvu, simptomima i izazovima s kojima se susreo. Kako smanjiti temperaturu, glavobolje, bolove u mišićima? Koju prehranu odabrati? Je li pravilno liječiti simptome infekcije COVID-19 kao i simptome gripe? Ova anketa pokazala je da se za ublažavanje simptoma nerijetko primjenjuju posljednjih godina u gripi popularni multikomponentni pripravci na bazi paracetamola i u kombinaciji s vitaminom C. Što su multikomponentni pripravci i koji je njihov učinak? Ova pitanja za Doktor Online analizira magistra farmacije Darija Herak koja ističe: „Osnovni je cilj multikomponentnih lijekova bolji ishod liječenja za pacijenta te preciznija, jednostavnija i sigurnija primjena lijeka.“ Evo kako…

1. Što su multikomponentni pripravci?

Svaki lijek,bilo da je riječ o najobičnijem analgetiku kakvoga možemo naći u svakoj kućnoj ljekarni, o naprednom ‘’pametnom lijeku’’ za liječenje karcinoma ili o cjepivima,sastoji se od djelatne tvari i pomoćnih tvari. Za razliku od djelatnih tvari, od pomoćne tvari u lijeku ne očekujemo nikakav farmakološki učinak, odnosno njezina primjena neće utjecati na samu bolest ili simptom. One su ključne za formiranje tablete, granule, kapsule ili šumeće tablete kakve smo navikli primjenjivati.

Djelatna je tvar molekula lijeka koja će svojom aktivnošću u tijelu čovjeka izazvati reakciju koja će nam pomoći liječiti iliprevenirati bolest možda pak ublažiti neke od simptoma bolesti. Lijek koji sadrži jednu djelatnu tvar zovemo jednokomponentnim lijekom, dok multikomponentni lijekovi sadrže dvije ili više djelatnih tvari. Nekoliko je razloga za kombiniranje različitih djelatnih tvari, a osnovni je cilj postići bolji ishod liječenja za pacijenta te preciznu, jednostavniju i sigurniju primjenu lijeka.

Iako ima primjera lijekova koji se zbog međusobnoga neželjenog utjecaja nikako ne smiju primjenjivati zajedno, neki lijekovi međusobno mogu imati sinergijsko djelovanje i međusobno se nadopunjavati te tako pomoći jedan drugome postići željeni učinak, čak i u nižim dozama u odnosu na svaki lijek zasebno. Manja potrebna doza lijeka smanjit će i rizik od neželjenih djelovanja te će za pacijenta predstavljati sigurniju terapiju bolesti.

Jednokomponentni lijekovi mogu se naravno i kombinirati, što redovito susrećemo u svakodnevnoj praksi, no to za pacijente obično znači uzimanje po dvije ili čak više tableta dnevno i ponekad uzrokuje preskakanje doza ili čak odustajanje od propisane terapije.

Osim sigurnosti i praktičnostivrlo važan razlog primjene multikomponentnih lijekova može biti i osiguranje stabilnosti lijeka u organizmu. Naime, neki se lijekovi u tijelu vrlo brzo razgrađuju pod utjecajem normalnih fizioloških procesa ili čak djelovanjem otpornih bakterija u slučaju infekcija. Kako bi se takvim lijekovima uopće omogućilo djelovanje, s njima je potrebno kombinirati drugi lijek koji će spriječiti ili usporiti njihovu razgradnju.

2. Koje simptome gripe i prehlade ublažavaju multikomponentni pripravci na bazi paracetamola i vitamina?

Prehlada i gripa su upale gornjega dijela dišnoga sustava uzrokovane velikim brojem različitih virusa i najčešće su infektivne bolesti suvremenoga čovjeka. Ove se bolesti očituju cijelim nizom simptoma različite težine te se i njihovo liječenje svodi upravo na ublažavanje intenziteta i trajanja simptoma. Za to primjenjujemo različite bezreceptne lijekove.

Simptomi često uključuju povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolju, grlobolju, bolove u mišićima ili zglobovima, kašalj, kihanje, začepljenost ili curenje nosa te umor i iscrpljenost. Svaki od ovih simptoma možemo ublažavati zasebnim jednokomponentnim lijekom. Najčešće za ublažavanje simptoma akutnih respiratornih infekcija primjenjujemo sljedeće skupine lijekova koji su često dio kućne ljekarne:

analgoantipiretici snižavaju povišenu temperaturu i ublažavaju bol, njima najčešće se primjenjuje paracetamol
dekongestivi sprječavaju curenje iz nosa ili smanjuju otok nosne sluznice
antihistaminici ublažavaju simptome poput curenja nosa, suznih očiju, kongestije sluznice i kašlja
antitusici ublažavaju suhi nadražajni kašalj
ekspektoranski i mukolitici olakšavaju iskašljavanje bronhijalne sluzi kod produktivnoga kašlja
antiseptici u obliku otopina, sprejeva ili pastila imaju antibakterijski, antifungalni i antiviralni učinak kod infekcije usta i ždrijela

Imamo li istodobno nekoliko neugodnih simptoma gripe ili prehlade, možemo ih ublažiti nekim od multikomponentnih lijekova s paracetamolom. U multikomponentnim pripravcima nalaze se analgoantipiretici s različitim kombinacijama lijekova iz skupina antitusika, ekspektoransa/ mukolitika, dekongestiva ili antihistaminika te tako omogućavaju istodobno djelovanje na više simptoma uzimanjem samo jedne tablete ili nekoga od dostupnih ljekovitih oblika poput šumećih tableta ili granula za pripremu otopine. Često sadrže i male količine vitamina C koji ne djeluje preventivno, ali potencijalno može skratiti trajanje simptoma prehlade.

Ovi su lijekovi dostupni bez liječničkoga recepta i praktično su rješenje ako su prikladni za simptome koje želimo liječiti. Iako se radi o relativno sigurnim lijekovima, važno je znati da se većina ne primjenjuje kod trudnica, a neke se ne preporučuju u kombinaciji s lijekovima za povišen krvni tlak ili dijabetes. Zato ljekarnici prilikom savjetovanja trebaju postaviti pitanje o lijekovima koje inače primjenjujete kako bi provjerili je li odabrani multikomponentni lijek siguran odabir.

Istodobno, važno je znati da je najučinkovitiji način prevencije gripe i prehlade i dalje sezonsko cijepljenje, redovita higijena (pranje ruku, ispiranje sluznice nosa, primjena jednokratnih papirnatih rupčića) i održavanje dobre tjelesne kondicije.

3. Koje simptome uzrokovane virusom SARS-CoV-2 ublažavaju multikomponentni pripravci na bazi paracetamola i vitamina C?

Infekcija koronavirusom SARS-CoV-2 pokazuje različite simptome kod različitih pacijenata te, ovisno o težini simptoma, može varirati od infekcije bez simptoma do teškoga oboljenja. Kod ozbiljnijih slučajeva nužno je potražiti liječničku pomoć, no kod većine bolesnika simptomi su blaži i prolaze spontano unutar dva tjedna. Najčešće je riječ o povišenoj tjelesnoj temperaturi, kašlju, gubitku osjeta mirisa i okusa te umoru. Nešto rjeđe se pojavljuju simptomi poput grlobolje, glavobolje, bolova u tijelu, proljeva, crvenila i iritacije oka te kožnoga osipa.

Budući da se neki od učestalih simptoma preklapaju s uobičajenim simptomima prehlade ili gripe, možemo posegnuti za multikomponentnim pripravcima na bazi paracetamola kao pomoći pri ublažavanju simptoma poput povišene tjelesne temperature, boli, kašlja i curenja ili začepljenosti nosa. Kao i u slučaju prehlade, nema dokaza da bi vitamin C iz kombinacija mogao prevenirati razvitak simptoma, no on neće štetiti, a može doprinijeti normalnome funkcioniranju imunosnoga sustava ako su potrebe organizma za njim povećane, kao što je slučaj kod osoba izloženima stresu, teškome fizičkom naporu ili kod pušača.

4. Koje simptome ublažavaju pripravci s nekoliko vrsta vitamina i minerala koji se primjenjuju u post-COVID fazi i za povećanje energije?

U želji da pomognu oslabljenome imunitetu ili u nadi da će prevenirati COVID-19, svakodnevno se susrećemo s upitima pacijenata o dodatcima prehrani s raznim vitaminima i mineralima. Istodobno, mediji i internet preplavljeni su navodima o čudotvornim rješenjima bolesti COVID-19. Od raznih alkoholnih pića do starih narodnih receptura, pacijenti su zasipani neprovjerenim podatcima te ljekarnici uz stručnu edukaciju ulažu velik napor i u praćenje i prepoznavanje raznih neutemeljenih, a ponekad i štetnih preporuka kako bismo ih lakše razjasnili i pomogli pacijentima da se odluče za suvislo i korisno uzimanje suplemenata.

Za brojne je vitamine i minerale znanstveno potvrđen učinak u normalnome funkcioniranju imunološkoga sustava. Iako se uzimanje dodatnih količina određenih vitamina i minerala za prevenciju bolesti COVID-19 još ispituje, možemo se osloniti na neke pozitivne učinke kod akutnih respiratornih infekcija koji su se već pokazali za vitamine C i D te mineral cink. Ispitivanja pokazuju da uzimanje cinka može skratiti trajanje simptoma prehlade ako se uzme odmah nakon pojave prvih simptoma. Vitamin C također može utjecati na smanjenje trajanja simptoma prehlade. Iako se veliki dio vitamina D stvara u našoj koži za vrijeme izlaganju suncu, tijekom zimskih mjeseci velik dio nas na geografskome položaju Hrvatske vjerojatno ima nedostatak vitamina D. Osobe s nedostatkom vitamina D sklonije su obolijevanju od virusnih infekcija dišnoga sustava te je zato korisno uzimati dodatnu količinu kroz odgovarajuće dodatke prehrani.

Pacijenti koji su tijekom infekcije SARS-CoV-2 kao simptom imali gubitak osjeta okusa i mirisa možda su iskusili i gubitak apetita ili nisu imali volje za pripremu raznolikih obroka te je zbog toga njihova prehrana potencijalno bila siromašnija nutrijentima. Uz dugoročni stres zbog globalne pandemije, infekcija znači istodobno i karantenu i izolaciju, što predstavlja dodatni stres za oboljeloga. Stres, smetnje sna i siromašna prehrana može dovesti do umora i nedostatka energije koji pacijente često prati i tjednima nakon nestanka respiratornih simptoma. Iako se o ovome još provode znanstvena istraživanja, dodatci prehrani s kombinacijom vitamina i minerala, prema prethodnim istraživanjima, mogu biti od pomoći.

LITERATURA

• Venkatesan, P. NICE guideline on long COVID, The Lancet 2021. https://www.thelancet.com/journals/lanres/article/PIIS2213-2600(21)00031-X/fulltext
• https://www.nhs.uk/conditions/coronavirus-covid-19/long-term-effects-of-coronavirus-long-covid/
• https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/advice-for-public, pristupljeno 17.01.2021.
• https://www.who.int/images/default-source/health-topics/coronavirus/covid19-infographic-symptoms-final.tmb-1920v.png, pristupljeno 17.01.2021.
• Laktašić Žerjavić, N. COVID-19 i vitamin D – postoji li poveznica? http://www.plivamed.net/medicus/clanak/16036/COVID-19-i-vitamin-D-postoji-li-poveznica.html#35337
• https://www.hzjz.hr/sluzba-zdravstvena-ekologija/vitamin-d-i-preporuke-za-nadomjesnu-primjenu-vitamina-d-od-jeseni/, pristupljeno 17.01.2021.
• Sažetak opisa svojstava lijeka: Maxflu, Daleron Cold 3, Theraflu Max, Coldrex, Lupocet Flu Forte, Lekadol, Strepsils https://www.halmed.hr/, pristupljeno 16.01.2021.
• Santini, M., Kusulja, M. Liječenje COVID-19, Medicus 2020. http://www.plivamed.net/medicus/clanak/16003/Lijecenje-COVID-19.html
• Pavliša, G. i sur. COVID-19 i pneumonija, Medicus 2020. http://www.plivamed.net/medicus/clanak/16004/COVID-19-i-pneumonija.html
• Vranešić Bender, D. Nutritivna podrška u vrijeme COVID-19 pandemije, inPharma 2020. http://www.inpharma.hr/index.php?mact=News,cntnt01,detail,0&cntnt01articleid=2416&cntnt01returnid=21
• Mallet, C. i sur. Paracetamol: Update on its analgesic mechanism of action, IntechOpen 2017. https://www.intechopen.com/books/pain-relief-from-analgesics-to-alternative-therapies/paracetamol-update-on-its-analgesic-mechanism-of-action
• Kuzman, I. Prehlada i influenca: klinička pojavnost i simptomatsko liječenje, Medicus 2016. http://www.plivamed.net/medicus/clanak/11110/Prehlada-i-influenca-klinicka-pojavnost-i-simptomatsko-lijecenje.html#
• Delić-Brkljačić, D. Fiksne kombinacije, Medicus 2010. file:///C:/Users/Darija/Downloads/Medicus%20Kardio%20-%2014%20Delic.pdf
• CASI. Priručnik za samoliječenje 2017.
• Francetić, I. i sur. Farmakoterapijski priručnik, 7. izdanje, 2015.

Doktor za Vas

Kako ojačati imunitet i zaštititi zdravlje prije cijepljenja protiv koronavirusa? Što je dugi COVID i kako povratiti energiju nakon infekcije? Kako se pravilno hraniti i koji vitamini su neophodni? Kako trebaju vježbati trudnice, a kako oboljeli od kardiovaskularnih bolesti? Vodeći liječnici prvi put u Hrvatskoj odgovaraju na najčešća pitanja s kojima su se susreli u svojoj kliničkoj praksi!

Prof. Dr. Hrvoje Vrčić

Dr. med, specijalist ginekologije i opstetricije, uži specijalist humane reprodukcije, vlasnik poliklinike Hilarus

Branimir Dolibašić

Magistar nutricionizma s 20 godina radnog iskustva u primijenjenom nutricionizmu, konzaltingu i sportskoj prehrani i vlasnik online savjetovališta za prehranu www.nutriskop.hr

Antonija Turkalj

Autorica je Magistra farmacije, univ. mag. kliničke farmacije, ljekarne Prima Pharme

Dr. Darko Vujanić

Autor je dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist kardiologije, KB Merkur.

Dr. Tanja Vrčić

Autorica je dr. med; specijalist dermatovenerologije

Dr. Tomica Bagatin

Dr. med, specijalist maksilofacijalne kirurgije, sub. plastične kirurgije glave i vrata, suosnivač Poliklinike Bagatin

Dr. Erden Radončić

Specijalist ginekologije i porodništva s užom specijalizacijom iz humane reprodukcije, Poliklinika Repromed

Dr. Milan Mazalin

Specijalist opće medicine, Ordinacija opće medicine Milan Mazalin

Dr. Šime Mijić

Specijalist fizijatar – reumatolog Poliklinika Faktor Zdravlje, član Američkog društva za reumatologiju

Dr. Borka Pezo Nikolić

Subspecijalist kardiolog, Klinika za bolesti srca i krvnih zila, KBC Zagreb

Dr. Darko Marčinko

Psihijatar, psihoanalitički i obiteljski psihoterapeut, profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb

Dr. Dražen Šebetić

Internist i kardiolog, Poliklinika Šebetić

Vedrana Dučkić

Magistra nutricionizma, Nu3vex savjetovalište

Dr. Stjepan Ivanković

Specijalist opće kirurgije, subspecijalist kardiokirurg, Klinika za kardijalnu kirurgiju, KBC Zagreb

Dr. Anda Tomaš

Liječnica opće medicine, Poliklinika Vallis Medica

Dr. Hrvoje Jednačak

Specijalist neurokirurg, Klinika za neurokirurgiju, KBC Zagreb

Ana – Jelena Mandić

Magistra farmacije, Ljekarne Pablo

Dr. Anica Badanjak

Internistica-endokrinologinja i dijabetologinja

PRAVILA PRIVATNOSTI | UVJETI KORIŠTENJA

Copyright i Design by 01 Content & Technology – C3 Croatia | Sva prava pridržana | 2021

Projekt je nastao u produkciji agencije za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia i Plive, u skladu s najvišim profesionalnim standardima