Omogućuje Plivit® D3

Imunitet Mitovi i istina o imunitetu: Treba li se bojati preaktivnog imuniteta?

Svakog trenutka života izloženi smo potencijalno opasnim bolestima koje izazivaju nametnici poput bakterija i virusa, no unatoč tome većina nas u stanju je funkcionirati svakodnevno i živjeti iz dana u dan u osjećaju zdravlja, a ne konstantne bolesti. Takvo stanje možemo zahvaliti našem imunološkom sustavu, slojevitom i vrlo naprednom obliku obrane od okolišnih nametnika koje osigurava glatko i normalno funkcioniranje ostatka tijela.

Naš imunološki sustav u pozadini i u tišini svakodnevno odradi ogromnu zadaću sprečavanja i ulaska milijuna uzročnika koji bi nas, kada ne bilo naše imunosti, odveli ravno u bolest, a u konačnici i smrt. Ponekad ipak taj isti sustav jednostavno ne uspije odraditi svoju zadaću, što osjetimo kao bolest, infekciju ili alergiju.

Kako onda poboljšati funkciju imunološkog sustava? Je li moguće pojačati imunitet – primjerice, uzimanjem određenih vitamina ili prirodnih pripravaka, promjenom načina života i životnih navika, smanjenjem kroničnog stresa – kako bismo postigli gotovo savršen imunološki sustav? Što je istina, a što mit o imunitetu?

Moj imunitet je preaktivan, ali to je dobro.

Ovo je pogrešna teza. Evo zašto.

Svatko od nas ima prirođeni i stečeni imunitet. Prirođena imunost predstavlja prvu liniju obrane tijela od različitih virusa, bakterija i gljivica, a osnovna zadaća joj je brzo i učinkovito sprečavanje širenja nametnika kroz naše tijelo.

Drugu liniju imunološke obrane tijela protiv stranih uljeza nazivamo stečeni imunološki odgovor, koji nastaje tek nakon dodira s određenim uljezom i vrlo je specifičan, odnosno ciljan. Njegova moć eliminacije stranih nametnika tako je velika da se katkad može dogoditi i pogreška u mjeri u smislu da se pretjerana reakcija nastavi ne samo na strane nametnike nego i prema vlastitim stanicama i tkivima. U tom slučaju naš imunitet postaje preaktivan, a to nije dobro kao ni slab imunitet: takva stanja u medicini poznata su kao autoimune bolesti, poput reumatoidnog artritisa, sistemskog lupusa ili dijabetesa tipa 1.

Zašto dolazi do poremećaja u funkciji stečene imunosti, pa ona više ne razlikuje vlastito tkivo od nametnika? Posljednja istraživanja pokazuju vezu između autoimunih bolesti i nedostatka vitamina D. Prema nekim saznanjima, vitamin D mogao bi biti taj koji vraća funkciju stečene imunosti (multipla skleroza, lupus, reumatoidni artritis i dijabetes tipa 1) promičući proizvodnju nadzornih T-stanica, koje su odgovorne za pomno razlikovanje vanjskog neprijatelja od vlastitih stanica. Kada vitamin D to čini, educira stanice imunološkog sustava učeći ih da ne napadaju svoje tkivo. Dakle, ključna je funkcija stečene imunosti razlikovanje vlastitog (tkiva, stanica) od tuđeg (nametnici) te pravovremeno zaustavljanje reakcije kad opasnost od infekcije prođe.

Vježbanje je korisno za imunitet.

Ovo je točna teza.

Redovita tjelovježba jedan je od stupova suvremenog zdravog življenja. Tjelovježba poboljšava funkciju kardiovaskularnog sustava, snižava krvni tlak, pomaže u kontroli tjelesne težine i štiti od brojnih bolesti. Danas se smatra da vježbanje, baš kao i zdrava prehrana, može pridonijeti općem dobrom zdravlju i, prema tome, zdravom imunološkom sustavu. Pretpostavlja se da se doprinos tjelovježbe i aktivnog kretanja odvija preko poboljšane cirkulacije, što stanicama i dijelovima imunološkog sustava olakšava da se slobodno kreću tijelom te učinkovito rade svoj posao.

Moj imunološki sustav slabi s godinama.

Ovo je točna teza.

Kako starimo, sposobnost i učinkovitost imunološkog odgovora se smanjuje, što dovodi do većeg broja infekcija i češće pojave ozbiljnih bolesti poput karcinoma, reumatskih bolesti i kroničnih infekcija. Statistike o vezi između očekivanog životnog vijeka u razvijenim zemljama i pojave ovih stanja, povezanih s godinama, to jasno potvrđuju. U usporedbi s mlađim ljudima, starije osobe sklonije su zaraznim bolestima i, što je još važnije, veća je vjerojatnost da će umrijeti od njih. Čak i respiratorne infekcije kakve su gripa, influenca SARS/Covid-19 te različiti drugi oblici upalnih bolesti pluća često postanu vodeći uzrok smrti u dobi iznad 65 godina.

Ne zna se sa sigurnošću zbog čega imunološki sustav slabi tijekom godina, ali su primijećene razlike u smislu smanjenja ukupnog broja T-stanica, koje su odgovorne za borbu protiv infekcije. Radi li se o smanjenju zbog smanjene proizvodnje limfocita u koštanoj srži ili je problem u njihovu zrenju i diferencijaciji u timusnoj žlijezdi, za sada nije jasno.

Čini se da kod starijih osoba postoji veza između prehrane i imuniteta. Oblik pothranjenosti koji je iznenađujuće čest čak i u bogatim zemljama nutricionisti nazivaju nedostatkom mikronutrijenata. Starija populacija često se hrani manje raznoliko te se postavlja pitanje mogu li različiti suplementi poboljšati funkciju imunološkog sustava.

Za imunitet nije važno što jedem niti koje suplemente uzimam.

Ovo nije točna teza.

Da bi imunološki sustav pravilno funkcionirao, svi njegovi dijelovi trebaju pravilno i redovito hranjenje. Dugo je poznato da su ljudi koji žive u siromaštvu i gladovanju podložniji zaraznim bolestima. Izravnu vezu između pothranjenosti i funkcije imunološkog sustava teško je objektivno dokazati znanstvenim metodama i studijama, ali sa sigurnošću se zna da nedostatak mikronutrijenata poput cinka, selena, željeza, bakra i folne kiseline te vitamina A, B6, C i E mijenja duboko imunološke reakcije kod pokusnih laboratorijskih životinja. Zna se da nedostatak nekih mikronutrijenata – poput vitamina D – može značiti povećanu podložnost infekcijama. Na primjer, neki stručnjaci smatraju da nije manjak vitamina C ono što povećava podložnost razvoju gripe, nego je to manjak vitamina D zimi, zbog dugog perioda bez sunca. Jedno japansko istraživanje potvrdilo je da je manjak vitamina D sezonski okidač koji potiče virus gripe na aktivaciju.

Zato treba uzimati određene preparate mikronutrijenata u situacijama ako, primjerice, zbog bilo kojeg razloga ne volite povrće i voće ili, pak, prehrambene navike isključuju ili značajno smanjuju unos namirnica biljnog i životinjskog porijekla.

Moj imunološki sustav slabi ako sam u stresu.

Ova je teza i točna i netočna.

Dobar dio bolesti, uključujući nelagodu želuca, osip, pa čak i bolesti srca, povezan je s nepovoljnim učinkom emocionalnog stresa. Znanstvenici već jako dugo i intenzivno proučavaju odnos različitih vrsta stresa i imunološke funkcije, ali je teško dobiti ujednačen zaključak, ponajprije zato što je stres teško definirati. Ono što je jednoj osobi stresno stanje, za drugu je uobičajeni osjećaj svakodnevice. Drugi je problem definirati jačinu (razinu) stresa te ga objektivno izmjeriti kako bi se rezultati pravilno uspoređivali, a zaključci bili sigurni. Da rezultati jednog istraživanja budu pouzdani i ponovljivi, znanstveno je moguće jedino ako se u strogo postavljenim uvjetima mijenja samo jedan parametar ili utjecaj (primjerice, utjecaj stresnog hormona na stvaranje protutijela ovisno o dozi). Međutim, dobar dio bolesti povezan je s nepovoljnim učinkom stresa i zato trebate raditi na njegovu smanjenju!

Doktor za Vas

Kako ojačati imunitet nakon izolacije? Kako zaštititi srčane bolesnike i prevenirati bolest #1 po smrtnosti u Hrvatskoj? Kako obnoviti fizičku spremnost? Dvanaestero vodećih liječnika prvi put u Hrvatskoj odgovaraju na najčešća pitanja s kojima su se susreli u svojoj kliničkoj praksi!

PRAVILA PRIVATNOSTI | UVJETI KORIŠTENJA

Copyright i Design by 01 Content & Technology – C3 Croatia | Sva prava pridržana | 2020

Projekt je nastao u produkciji agencije za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia i Plive, u skladu s najvišim profesionalnim standardima