Omogućuje Plivit® D3

Covid-19 pandemija Nagrađeni COVID doktor: Evo što smo naučili u 300 dana borbe s virusom i kako se zaštititi prije cijepljenja

Piše: Dr. Marko Kutleša

U godinu dana nakon pojave prvoga slučaja infekcije COVID-19 u Hrvatskoj i svijetu je od koronavirusa oboljelo približno 100 milijuna ljudi. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije kolektivni imunitet neće se postići ni u 2021. Kako se zaštititi prije cijepljenja i stjecanja imuniteta? Kako što lakše preboljeti koronavirus? Koje su sličnosti i razlike u odnosu na poznatije virusne infekcije poput gripe? Kako se oporaviti i povratiti energiju? Samo na Doktor Online vodeći hrvatski liječnici, znanstvenici i farmaceuti analiziraju što smo naučili u više od 300 dana života s bolešću COVID-19 u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj je zagrebačka Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ postala središnje mjesto borbe s novim virusom koji je donio katastrofu cijelome svijetu. Dr. Marko Kutleša dobio je nagradu Hrvatske liječničke komore za planiranje, organiziranje i vođenje intenzivne jedinice za oboljele od bolesti COVID-19. Ekskluzivno za Doktor Online otkriva što smo naučili u godini dana borbe s koronavirusom.

1. Kako ojačati imunitet i zaštititi zdravlje prije cijepljenja?

Preporučujem svima cijepljenje čim to bude moguće jer je to najbrži put zaustavljanja pandemije. Virus može iznenaditi nekom mutacijom i učiniti cijepljenje neučinkovitim, ali za sada to još nije zabilježeno. Osobno sam se cijepio, kao i većina djelatnika Klinike. Zdravih se navika treba pridržavati i prije i poslije cijepljenja.

2. Što je slično pacijentima koji prolaze s lakšim simptomima i onima s komplikacijama?

COVID pacijenti s težim simptomima u pravilu su bili starije dobi i imali su već postojeće kronične bolesti kao što su arterijska hipertenzija, šećerna bolest, imunosupresija i maligne bolesti. Uz to su u početku infekcije COVID-19 imali značajno povišenu temperaturu (iznad 38,5), a čini se da i genetska predispozicija igra ulogu u težini bolesti. O tome još nema čvrstih dokaza, ali ima indicija. Istraživanja o tome su u tijeku.

3. Koji su se lijekovi i suplementi pokazali učinkovitima?

Teži oblik infekcije COVID-19 sastoji se od dviju faza. U prvoj je fazi korisno što prije dati antivirusne lijekove i izbjegavati davanje kortikosteroida jer se može povećati replikacija virusa te pogoršati ishod bolesti. Nakon otprilike sedam dana nastupa druga faza bolesti u kojoj reagira imunološki sustav i time dolazi do pogoršanja kliničke slike. Tada se bolesnicima daju imunomodulatorni lijekovi, uglavnom kortikosteroidi koji smanjuju upalnu reakciju i poboljšavaju ishod bolesti. U toj fazi dolazi i do upale krvnih žila te su bolesnici skloni trombozama u svim organima, najviše u plućima, zbog čega se daju i lijekovi kojima se to pokušava spriječiti.

4. Istraživanja su pokazala pozitivan učinak vitamina D, B i C na imunitet. koliko su oni važni?

Dio je studija pokazao da vitamin D može smanjiti rizik od virusnih infekcija respiratornoga trakta te smanjiti težinu i dužinu trajanja bolesti COVID-19, ali to se također još utvrđuje. Vitamine se može uzimati uvijek, no treba biti oprezan jer vitamin D nije topiv u vodi te se ne izlučuje mokraćom lako kao vitamini B i C.

5. Dio pacijenata uzima pripravke na bazi paracetamola s više sastojaka koji ublažavaju više simptoma, kao i kod gripe. Je li to pravilno?

Pripravke s paracetamolom korisno je uzimati ako pacijent ima bolove i/ili temperaturu iznad 38,5 ili druge malo izraženije simptome.

6. Što je citokinska oluja i zašto je ona važna?

Citokinska oluja je hiperinflamatorni odgovor na infekciju koronavirusom. Problem je u tome što nema jasnih kriterija za dijagnozu citokinske oluje kod COVID bolesnika. Markeri korišteni u tu svrhu nisu dovoljno specifični da bi se moglo jasno reći kako se kod bolesnika razvila citokinska oluja ili bakterijska komplikacija bolesti, a u situaciji bez jasnih dijagnostičkih kriterija ni terapija nije sasvim jasna. Poprilično je ipak sigurno da hiperinflamatorni odgovor ima nepovoljan učinak na ishod bolesti.

7. Koja je sličnost, a koja razlika u simptomima i tretmanu gripe i bolesti COVID-19?

Razlika u liječenju između gripe i COVID-19 bolesti kod kuće je u tome da za gripu imamo antivirusne lijekove koji dokazano djeluju ako se daju u ranoj fazi bolesti. Kod COVID-19 to nije slučaj. Liječenje simptoma u svojoj biti nije različito. 
COVID-19 je teža bolest od gripe, pogotovo iz perspektive intenzivne medicine. Kada bolesnik ima težak oblik bolesti

COVID-19, puno su češće komplikacije u odnosu na težak oblik gripe. Kod bolesti COVID-19 trombofilija, sklonost pneumotoraksima, sklonost bakterijskim infekcijama u bolnici, imunološki fenomeni i dužina liječenja u intenzivnoj puno su izraženiji nego kod gripe. Osim toga, snažna zaraznost virusa i velik broj oboljelih te velik broj bolesnika koji trebaju intenzivno liječenje također ima utjecaj na ishod same bolesti, i to iz više razloga. Prvo, prijem u intenzivnu događa se tek kad je bolesnik izrazito teško bolestan. Drugo, nedostaje osoblja, a odjeli intenzivne su pretrpani. To sve pogoduje razvoju bolničkih infekcija i dodatno pogoršava stvar jer su teži COVID pacijenti već izrazito skloni superinfekcijama.

Svima bi prije svega trebalo biti jasno da dobre epidemiološke mjere djeluju. Svakakvih je napisa o tome bilo, ali treba razmišljati jednostavno i praktično: smanjeni kontakti među ljudima sigurno smanjuju incidenciju bolesti koja se prenosi s čovjeka na čovjeka. Ovu činjenicu ne smije se relativizirati!

8. Što je Post-COVID sindrom i zašto umor toliko traje?

O post-COVID razdoblju i tegobama nakon preboljele bolesti tek učimo. Nadam se samo da će što više COVID bolesnika iz intenzivne doći u priliku da uopće razvije post-COVID sindrom.

S aspekta intenzivne medicine mogu reći da je COVID-19 pokazao da učinak medicine, uza svu modernu tehnologiju, može biti vrlo ograničen ako je u pitanju teška bolest i bremenita komplikacijama. Međutim, unatoč teškoj situaciji u kojoj smo se svi našli, sretan sam što radim u kolektivu u kojemu rade stručni i plemeniti ljudi. To je ono što se gradilo desetljećima. Bez brige za bližnjega stručnost je samo taština.

9. Kada će završiti pandemija?

To ne možemo znati. Ostane li cjepivo djelotvorno, vjerojatno možemo reći da će pandemija završiti do kraja ove godine. Međutim, razvije li se mutacija koju sadašnje cjepivo ne sprječava, onda je stvar nepredvidiva iako će se i za takvu varijantu virusa moći razviti cjepivo u još kraćemu roku.

Ovo nije ni prvi ni zadnji virus koji će uzrokovati pandemiju, stoga treba ulagati i u razvoj antivirusnih lijekova kako bismo bili spremniji za neki novi virus koji će sigurno doći. Također je ključno da svijet na sljedeći virus sa sličnim potencijalom reagira puno brže, a ne da se kalkulira s mjerama zbog mogućega gubitka profita. No, da bi se to dogodilo, ljudi trebaju više cijeniti zdravlje nego novac. Bez toga, možemo reći da u psihosocijalnom smislu iz svega ovoga nismo mnogo naučili.

EKSPERTIZA

STRUČNJAK S REBRA OTKRIVA: Evo zašto oboljeli od COVID-19 gube osjetilo okusa i mirisa

Vodeći hrvatski psihijatar analizira kako dočekati kraj velike svjetske pandemije: Sedam savjeta protiv straha

Doktor za Vas

Kako ojačati imunitet i zaštititi zdravlje prije cijepljenja protiv koronavirusa? Što je dugi COVID i kako povratiti energiju nakon infekcije? Kako se pravilno hraniti i koji vitamini su neophodni? Kako trebaju vježbati trudnice, a kako oboljeli od kardiovaskularnih bolesti? Vodeći liječnici prvi put u Hrvatskoj odgovaraju na najčešća pitanja s kojima su se susreli u svojoj kliničkoj praksi!

Prof. Dr. Hrvoje Vrčić

Dr. med, specijalist ginekologije i opstetricije, uži specijalist humane reprodukcije, vlasnik poliklinike Hilarus

Branimir Dolibašić

Magistar nutricionizma s 20 godina radnog iskustva u primijenjenom nutricionizmu, konzaltingu i sportskoj prehrani i vlasnik online savjetovališta za prehranu www.nutriskop.hr

Antonija Turkalj

Autorica je Magistra farmacije, univ. mag. kliničke farmacije, ljekarne Prima Pharme

Dr. Darko Vujanić

Autor je dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist kardiologije, KB Merkur.

Dr. Tanja Vrčić

Autorica je dr. med; specijalist dermatovenerologije

Dr. Tomica Bagatin

Dr. med, specijalist maksilofacijalne kirurgije, sub. plastične kirurgije glave i vrata, suosnivač Poliklinike Bagatin

Dr. Erden Radončić

Specijalist ginekologije i porodništva s užom specijalizacijom iz humane reprodukcije, Poliklinika Repromed

Dr. Milan Mazalin

Specijalist opće medicine, Ordinacija opće medicine Milan Mazalin

Dr. Šime Mijić

Specijalist fizijatar – reumatolog Poliklinika Faktor Zdravlje, član Američkog društva za reumatologiju

Dr. Borka Pezo Nikolić

Subspecijalist kardiolog, Klinika za bolesti srca i krvnih zila, KBC Zagreb

Dr. Darko Marčinko

Psihijatar, psihoanalitički i obiteljski psihoterapeut, profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb

Dr. Dražen Šebetić

Internist i kardiolog, Poliklinika Šebetić

Vedrana Dučkić

Magistra nutricionizma, Nu3vex savjetovalište

Dr. Stjepan Ivanković

Specijalist opće kirurgije, subspecijalist kardiokirurg, Klinika za kardijalnu kirurgiju, KBC Zagreb

Dr. Anda Tomaš

Liječnica opće medicine, Poliklinika Vallis Medica

Dr. Hrvoje Jednačak

Specijalist neurokirurg, Klinika za neurokirurgiju, KBC Zagreb

Ana – Jelena Mandić

Magistra farmacije, Ljekarne Pablo

Dr. Anica Badanjak

Internistica-endokrinologinja i dijabetologinja

ZAŠTITI SVOJE ZDRAVLJE

PRAVILA PRIVATNOSTI | UVJETI KORIŠTENJA

Copyright i Design by 01 Content & Technology – C3 Croatia | Sva prava pridržana | 2021

Projekt je nastao u produkciji agencije za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia i Plive, u skladu s najvišim profesionalnim standardima