Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), drugi val pandemije Covida-19 očekuje se na jesen i pretpostavlja se da će situacija biti teža nego tijekom prvog vala. Uz Covid-19 pojavljivat će se i druge respiratorne infekcije, pa će ukupan broj oboljelih biti značajno veći, procjenjuju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Na jesen će stoga biti ključno pridržavati se preporučenih epidemioloških mjera – s obzirom na to da još ne postoji lijek niti cjepivo protiv virusa SARS-CoV-2, jedine učinkovite mjere su socijalna distanca, pedantna higijena, nošenje maske i općenito izbjegavanje potencijalno rizičnih situacija.
Uz to,ne samo obrana nego i izlječenje tj. ishod raznih bolesti ovise o našem imunološkom sustavu pa je presudno njegovo optimalno funkcioniranje. Zato, upozoravaju liječnici na Doktor online, trebamo iskoristiti ljeto 2020. da bismo kroz zdrave aktivnosti i pravilnu ishranu sezonskim namirnicama pokušali što više ojačati imunološki sustav! Jedan od vrlo brojnih i vrlo različitih obrambenih igrača koji čine učinkovit imunološki sustav našeg organizma te koji omogućavaju optimalan rad cijelog sustava je i vitamin D3. Budući da još ne postoji odgovarajući lijek ili cjepivo protiv virusa Covid-19, trenutno se vode brojna istraživanja mikronutrijenata koji se koriste u alternativnoj i komplementarnoj medicini, kao što su vitamini C i D ili cink i neki drugi minerali. Nacionalni zdravstveni sustav (NHS) u Velikoj Britaniji čak je izdao posebnu preporuku u sklopu sekcije “Coronavirus update”, u kojoj sugerira građanima da uzimaju 400 IJ (10 mikrograma) vitamina D svaki dan. Razlog je tome, kažu, to što ne dobivamo dovoljno vitamina D iz sunca. Posljednjih godina sve se veći naglasak stavlja na vitamin D3 jer je ustanovljeno da su njegove vrijednosti najniže upravo u ono doba godine kada smo najpodložniji razvoju respiratornih infekcija.
Zašto su vitamini važni za zdravlje žena? Kako pomažu ojačati imunitet uoči drugog vala Covida-19? I na koje još sve procese u tijelu mogu imati utjecaj?
Ova pitanja za Doktor online analizira jedan od vodećih stručnjaka za ginekologiju i humanu reprodukciju u Hrvatskoj, prof. dr. Hrvoje Vrčić.
1. Zašto je za žene važan vitamin D?
Vitamin D pomaže vašem tijelu u održavanju zdravih kosti i zuba, a u nekim slučajevima može biti koristan i u obrani od težih bolesti. Tijelo, međutim, nije dovoljno snažno da bi dobilo potrebnu količinu vitamina D tijekom zimskih mjeseci, posebno ako živite na sjeveru. Ako pak ljeti svakodnevno koristite kremu za zaštitu od sunca, možda ćete blokirati oko 93% vitamina D koji dolazi iz sunčevih zraka. No postoje i drugi načini za povećanje unosa vitamina sunca. Jedan od najboljih i najučinkovitijih načina dobivanja dnevne doze vitamina D jeste kroz ono što jedete. Divlja ulovljena riba, poput lososa, izvrstan je izvor vitamina, kao i goveđa i teleća jetra. Žumanjak, mliječni proizvodi (kefir, jogurt) su također sjajni izvori vitamina D i pomoći će vam da vaše kosti budu jake i zdrave.
Iako se obično ne preporučuje, mala količina izlaganja suncu može učiniti vaše tijelo zdravijim. Preporučuje se 20-25 minuta izlaganja suncu kako biste dobili odgovarajuću količinu vitamina D. Samo budite sigurni da ne ostajete na suncu predugo jer previše izloženosti može prouzrokovati kožne probleme, posebno između 10 i 16 sati. Vitamin D je vitamin topiv u mastima koji djeluje na održavanje homeostaze kalcija i fosfora i potiče mineralizaciju kosti. Izvori iz hrane i dodataka prehrani, te izloženost suncu omogućuju inertnim oblicima vitamina D2 (ergokalciferol) i D3 (kolekalciferol) kroz dvostupanjski proces hidroksilacije nastanu u jetri 25-hidroksivitamina D [25 (OH) i fiziološki aktivni 1,25-dihidroksivitamin D u bubrezima. Nedostatak vitamina D nije tako rijedak, a posebno tijekom zime i na višim zemljopisnim širinama gdje je izloženost suncu kratka i slaba i zato ga treba nadoknađivati iz čim više izvora.
2. Ima li vitamin D utjecaj na plodnost?
Pri pokušaju začeća, održavanje dobrog cjelokupnog zdravlja je presudno kako za začeće tako i za dobrobit fetusa. Vitamin D posebno može utjecati na vašu trudnoću, pa čak i na sposobnost začeća. Briga o sebi u mjesecima koji vode do začeća jednako je važna kao i briga o sebi tijekom trudnoće. Manjak vitamina D često se povezuje s neplodnošću. Žene s visokom razinom vitamina D vjerojatnije će začeti od žena s manjkom vitamina D. Vitamin D djeluje preko receptora vitamina D (VDR) koji su raspoređeni u različitim tkivima. Prisutnost VDR u reproduktivnom tkivu i kod muškaraca i kod žena ukazuje na moguću ulogu u regulaciji reproduktivnih procesa. U žena se VDR nalazi u jajnicima, endometriju (sluznici maternice) i posteljici. U muškaraca se VDR može naći u glatkim mišićima genitalnog trakta, tkivu testisa i spermi. Kad je vezan za svoj receptor, vitamin D ima kontrolu nad genima koji sudjeluju u stvaranju spolnih hormona.
Studije na životinjama pokazale su da nedostatak vitamina D smanjuje uspjeh parenja i plodnost. Kod muških štakora s manjkom vitamina D dolazi do smanjenja uspješnog parenja, nepotpune spermatogeneze, degenerativnih promjena, malog broja spermatozoida i smanjenog broja pokretnih spermatozoida. Studije u kojima su blokirani VDR kod ženki štakorica izvijestile su o oslabljenoj folikulogenezi (razvoj folikula), hipoplaziji maternice, neplodnosti i komplikacijama u trudnoći. U opservacijskim studijama na muškarcima, smanjena razina vitamina D povezana je s lošom kvalitetom sjemena, malim brojem spermija i abnormalnom pokretljivošću i morfologijom. Funkcija vitamina D u muškoj plodnosti nije poznata, ali može biti povezana s regulacijom kalcija. U žena se promatrano ispitivanje plodnosti usredotočilo prvenstveno na endometriozu i sindrom policističnih jajnika (PCOS). Podaci promatračkih studija sugeriraju da je regulatorna mreža vitamina D uključena u patogenezu endometrioze kroz disregulaciju i pretjeranu ekspresiju VDR u endometriju, a nedostatak vitamina D povezan je s inzulinskom rezistencijom i PCOS (30-33).
U dvije studije provedene na uglavnom bijelim ženama i bijelcima koji nisu latinoamerički, žene s odgovarajućim količinama vitamina D imale su četiri puta veću vjerojatnost da zatrudne IVF-om od žena s niskom razinom vitamina D. Zasebnim istraživanjem je utvrđeno da će žene kojima se vraćaju zameci dobiveni doniranom jajnom stanicom i imaju normalnu razinu vitamina D također vjerojatnije zatrudnjeti. U studijama koje su usredotočene na neplodnost i medicinski pomognutu oplodnju, izmjerene su 25 (OH) D razine u serumu i folikularnoj tekućini i uspoređivane s uspjehom IVF-a. Nedavno istraživanje pokazalo je da su koncentracije 25 (OH) D u serumu i folikularne tekućine visoko povezane s uspjehom postizanja kliničke trudnoće. Većina stručnjaka koji se bave liječenjem neplodnosti preporučuju nadomjestak vitamina D.
3. Kako vitamin C utječe na imunitet žena?
Vitamin C je esencijalni mikronutrijent za ljude. Moćan antioksidans i kofaktor za obitelj biosintetskih i genskih regulatornih enzima. Vitamin C pridonosi imunološkoj obrani podržavajući različite stanične funkcije i urođenog i adaptivnog imunološkog sustava. Vitamin C podržava funkciju barijere epitela protiv patogena i potiče čišćenje kože od oksidanata i na taj način potencijalno štiti od oksidativnog stresa u okolišu.
Vitamin C akumulira se u fagocitnim stanicama, poput neutrofila, i može pojačati kemotaksiju, fagocitozu, stvaranje reaktivnih vrsta kisika i, na kraju, ubijanje mikroba. Vitamin C pojačava diferencijaciju i proliferaciju B- i T-stanica, vjerojatno zbog učinaka regulacije gena. Manjak vitamina C rezultira oslabljenim imunitetom i većom osjetljivošću na infekcije. Zauzvrat, infekcije značajno utječu na razinu vitamina C zbog pojačanih upala i metaboličkih potreba. Nadalje, čini se da suplementacija vitaminom C može spriječiti i liječiti respiratorne i sistemske infekcije. Profilaktička prevencija infekcije zahtijeva prehrambene vitamine C u prehrani koji daju barem odgovarajuće, ako ne i zasićene razine u plazmi (tj. 100-200 mg / dan), koje optimiziraju razinu stanica i tkiva. U vrijeme liječenja infekcije potrebne su puno, puno veće (gramske) doze vitamina da bi se nadoknadio povećani upalni odgovor i metabolička potreba.
Izvori:
• Paul Marik . EVMS CRITICAL CARE COVID-19 MANAGEMENT Eastern Virginia Medical School, Norfolk, June 17th, 2020
• Maggini S, Beveridge S, suter M. A combination of high-dose vitamin C plus zinc for the common cold. Journal of International Medical Research 2012; 40:28-42.
• Colunga Biancatelli RM, Berrill M, Catravas JD et al. Quercetin and Vitamin C: experimental therapy for the prevention and treatment of SARS-CoV-2 via synergistic action. Front Immunol 2020.
• Kyung Kim T, Lim HR, Byun JS. Vitamin C supplementaion reduces the odds of developing a common cold in Republic of Korea Army recruits: a randomised controlled trial. BMJ Mil Health 2020.
• Colunga Biancatelli RM, Berrill M, Marik PE. The antiviral properties of vitamin C. Expert Rev Anti Infect Ther 2020; 18:99-101. 5. Khaerunnisa S. Potential inhibitor of COVID-19 main protease (Mpro) from several medicinal plant compuns by molecular docking study. medRxiv 2020.
• Yi L, Li Z, Yuan K et al. Small molecules blocking the entry of severe respiratory syndrome coronavirus into host cells. J Virol 2020; 78:11334-39.
• Grant WB, Lahore H, McDonnell SL et al. Evidence that Vitamin D supplementation could reduce risk of influenza and COVID-19 infections and deaths. Nutrients 2020; 12:988.
• Lau FH, Majumder R, Torabi R et al. Vitamin D insufficiency is prevalent in severe COVID-19. medRxiv 2020.
• Marik PE, Kory P, Varon J. Does vitamin D status impact mortlality from SARS-CoV-2 infection? Medicine in Drug Discovery 2020.
• 21. Dancer RC, Parekh D, Lax S et al. Vitamin D deficiency contributes directly to the acute respiratory distress syndrome (ARDS). Thorax 2015; 70:617-24.
• LLie PC, Stefanescu S, Smith L. The role of vitamin D in the prevention of coronavirus disease 2019 infection and mortality. Aging Clin Exp Res 2020. Elisabeth Lerchbaum and Barbara Obermayer-Pietsch Vitamin D and fertility: a systematic review European Journal of Endocrinology (2012) 166 765–778
Doktor za Vas
Kako ojačati imunitet na ljeto 2020. uoči drugog vala Covida-19? Kako zaštititi srčane bolesnike i prevenirati bolest #1 po smrtnosti u Hrvatskoj? Osamnaestero vodećih liječnika i stručnjaka prvi put u Hrvatskoj odgovaraju na najčešća pitanja s kojima su se susreli u svojoj kliničkoj praksi!
Prof. Dr. Hrvoje Vrčić
Dr. med, specijalist ginekologije i opstetricije, uži specijalist humane reprodukcije, vlasnik poliklinike Hilarus
Branimir Dolibašić
Magistar nutricionizma s 20 godina radnog iskustva u primijenjenom nutricionizmu, konzaltingu i sportskoj prehrani i vlasnik online savjetovališta za prehranu www.nutriskop.hr
Antonija Turkalj
Autorica je Magistra farmacije, univ. mag. kliničke farmacije, ljekarne Prima Pharme
Dr. Darko Vujanić
Autor je dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist kardiologije, KB Merkur.
Dr. Tanja Vrčić
Autorica je dr. med; specijalist dermatovenerologije
Dr. Tomica Bagatin
Dr. med, specijalist maksilofacijalne kirurgije, sub. plastične kirurgije glave i vrata, suosnivač Poliklinike Bagatin
Dr. Erden Radončić
Specijalist ginekologije i porodništva s užom specijalizacijom iz humane reprodukcije, Poliklinika Repromed
Dr. Milan Mazalin
Specijalist opće medicine, Ordinacija opće medicine Milan Mazalin
Dr. Šime Mijić
Specijalist fizijatar – reumatolog Poliklinika Faktor Zdravlje, član Američkog društva za reumatologiju
Dr. Borka Pezo Nikolić
Subspecijalist kardiolog, Klinika za bolesti srca i krvnih zila, KBC Zagreb
Dr. Darko Marčinko
Psihijatar, psihoanalitički i obiteljski psihoterapeut, profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb
Dr. Dražen Šebetić
Internist i kardiolog, Poliklinika Šebetić
Vedrana Dučkić
Magistra nutricionizma, Nu3vex savjetovalište
Dr. Stjepan Ivanković
Specijalist opće kirurgije, subspecijalist kardiokirurg, Klinika za kardijalnu kirurgiju, KBC Zagreb
Dr. Anda Tomaš
Liječnica opće medicine, Poliklinika Vallis Medica
Dr. Hrvoje Jednačak
Specijalist neurokirurg, Klinika za neurokirurgiju, KBC Zagreb
Ana – Jelena Mandić
Magistra farmacije, Ljekarne Pablo
Dr. Anica Badanjak
Internistica-endokrinologinja i dijabetologinja
PRAVILA PRIVATNOSTI | UVJETI KORIŠTENJA
Copyright i Design by 01 Content & Technology – C3 Croatia | Sva prava pridržana | 2020
Projekt je nastao u produkciji agencije za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia i Plive, u skladu s najvišim profesionalnim standardima