Omogućuje Andol® PRO 100

Kardiovaskularne bolesti Vodeći hrvatski kardiolog upozorava: Osam pravila za srčane bolesnike za ljeto 2020. – uz visoke temperature i Covid-19

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, drugi val pandemije Covida-19 očekuje se na jesen i pretpostavlja se da će situacija biti intenzivnija nego tijekom prvog vala. Uz Covid-19, pojavljivat će se i druge respiratorne infekcije pa će ukupan broj oboljelih biti znatno veći, upozoravaju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Među najugroženijim skupinama su stariji od 65 i kronični bolesnici: dosad je u svijetu gotovo polovica zaraženih i hospitaliziranih zbog Covida-19 imala neku kroničnu bolest.

Položaj kroničnih bolesnika u pandemiji dodatno je bio pogoršan zbog novog načina i organizacije pružanja zdravstvenih usluga. Istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazalo je da je u 122 zemlje zabilježena smanjena dostupnost zdravstvenih usluga. Analizirajući podatke od siječnja 2019. do svibnja 2020., recentna studija jednog od najstarijih časopisa opće medicine The Lancet ustanovila je da je broj prijema u bolnicama u Engleskoj zbog infarkta u vrijeme karantene pao čak za trećinu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 17,5 milijuna ljudi u svijetu godišnje umire od kardiovaskularnih bolesti. Predviđa se da će do 2030. taj broj narasti na gotovo 23 milijuna. Srčani udar i druge bolesti srca i krvnih žila svake godine u Hrvatskoj odnesu više od 25.000 života.

Liječnici upozoravaju: čak 80 posto prijevremenih smrti od srčanih bolesti i moždanog udara može se prevenirati promjenom rizičnog ponašanja. Oboljeli od kardiovaskularnih bolesti, neurološki i drugi kronični bolesnici znatno mogu utjecati na kvalitetu života tako da se pažljivo drže plana aktivnosti, prehrane i terapije dogovorene s liječnicima.

U analizi za Doktor online jedan od vodećih hrvatskih kardiologa, dr. Darko Vujanić s KB-a Merkur, objašnjava 8 važnih pravila o tome kako kardiovaskularni bolesnici mogu očuvati svoje zdravlje na ljeto uz virus Covid-19.

Kardiovaskularni bolesnici su među najugroženijim skupinama bolesnika. Poznato je kako su bolesti kardiovaskularnog sustava još uvijek vodeći uzrok smrti u razvijenim zemljama usprkos značajnom napretku svih oblika liječenja.

Osim kardiovaskularnim bolestima, ovi su bolesnici dodatno ugroženi različitim virusnim i bakterijskim infekcijama koje svakodnevno prijete. Nova prijetnja koja se javila u posljednjih godinu dana je i SARS-CoV-2 infekcija odnosno koronavirus infekcija.

Pacijenti traže savjete stručnjaka raznih djelatnosti o tome kako si sami mogu pomoći u očuvanju svog ionako narušenog zdravlja? Koje bi preporuke stručnjak iz određenoga područja i struke mogao dati svojim pacijentima? Odgovor, ni za liječnika niti pacijenta, nije jednostavan.

Ipak, postoje činjenice koje znamo i za koje možemo reći da funkcioniraju. Jasno je što se pokušava izbjeći, a to je infekcija velikog broja stanovnika u kratkom vremenu koji bi s obzirom na tešku kliničku sliku zahtijevali liječenje u intenzivnim jedinicama, a u tom slučaju one ne bi bile sposobne za toliki broj oboljelih. U pokušaju izbjegavanja ovakve situacije, moramo se pridržavati pravila koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), a to su tri zlatna pravila koje bih sažeo u akronim MDH.

Navedeno bi značilo: Maska (M); Distanca (D); Higijena (H).

Ovo je pravilo koje vrijedi za sve, a pogotovo za kardiovaskularne i druge kronične bolesnike, i što ga se više pridržavamo, bolje ćemo pomoći cijelom društvu i sustavu te prebroditi krizu.

Kardiovaskularne bolesnike značajno ugrožava Covid-19, a što su stariji, postotak za smrtni ishod nakon infekcije koronavirusom raste. Najugroženiji su pacijenti stariji od 80 godina. U visoko ugroženu skupinu ulaze i pacijenti od 70 do 79 godina, a bolesnici mlađi od 70 godina znatno su manje ugroženi. Ipak, kronični kardiovaskularni bolesnik vrlo često ima i nekoliko kroničnih bolesti kao što su šećerna bolest, arterijska hipertenzija, astma, KOPB (kronična opstruktivna plućna bolest), PVB (periferna vaskularna bolest), a sve to može kohabitirati u jednom pacijentu koji je možda prebolio i infarkt miokarda pa takav polimorfni pacijent ulazi u visoko rizičnu skupinu.

Zaista, riječ je o skupini bolesnika koja, osim što bi se sama trebala brinuti za očuvanje svog zdravlja, traži potporu cijelog društva koje mora čuvati najstarije i najranjivije. Ovo nije lako, ali osnova je MDH obrazac ponašanja koji nam u ovome trenutku mora postati najnormalniji.

U ljetnim mjesecima svjedočimo zarazi ovim virusom za koji se očekivalo da bi mogao biti sezonski. Ipak, zasad se čini kako to još nije postao i unatoč visokim temperaturama prisutan je na svim kontinentima. Svi kardiovaskularni bolesnici trebali bi se pridržavati preporuka koje su u principu jednostavne i nisu teško provedive:

1. Maksimalno izbjegavati boravak u zatvorenim prostorima u kojima je mnoštvo ljudi.

2. Udaljavati se od osoba koji se ne pridržavaju MDH obrasca ponašanja.

3. Uzimati redovito propisanu terapiju za postojeće kronične bolesti.

4. Primjereno se hidrirati, nikad ne biti žedan, dapače, uzimati tekućinu i kada niste žedni.

5. Kretati se po otvorenom prostoru, ali ne u od 11 do 17 sati zbog visokih temperatura i jakog UV zračenja koje znatno utječe na kroničnog KV bolesnika.

6. Prehranu prilagoditi ljetnim mjesecima, ne unositi hranu koja je ‘teška’ za probavni sustav

7. Biti u kontaktu s liječnikom obiteljske medicine na bilo koji način, najbolje telefonski kada liječnik ima nekoliko minuta vremena za poslušati i savjetovati bolesnika, može i mailom.

8. Pokušati organizirati da mlađi ukućani ili susjedi koji su voljni pomoći dobavljaju hranu.

Naravno, nisu sve mjere uvijek u potpunosti provedive, ali što se ih više pridržavamo, spremniji ćemo dočekati jesen, period za koji se smatra da će biti problematičniji i sa znatno većim brojem zaraženih. Još jednom ističemo, kronični bolesnici, među kojima su i kardiovaskularni bolesnici, vrlo su ugroženi i trebaju se pridržavati navedenih mjera i provoditi MDH obrazac ponašanja, što nam u ovoj nevolji mora postati normalan obrazac koji će nam omogućiti da prebrodimo trenutnu krizu.

Doktor za Vas

Kako ojačati imunitet na ljeto 2020. uoči drugog vala Covida-19? Kako zaštititi srčane bolesnike i prevenirati bolest #1 po smrtnosti u Hrvatskoj? Osamnaestero vodećih liječnika i stručnjaka prvi put u Hrvatskoj odgovaraju na najčešća pitanja s kojima su se susreli u svojoj kliničkoj praksi!

Dr. Tanja Vrčić

Autorica je dr. med; specijalist dermatovenerologije

Branimir Dolibašić

Magistar nutricionizma s 20 godina radnog iskustva u primijenjenom nutricionizmu, konzaltingu i sportskoj prehrani i vlasnik online savjetovališta za prehranu www.nutriskop.hr

Antonija Turkalj

Autorica je Magistra farmacije, univ. mag. kliničke farmacije, ljekarne Prima Pharme

Dr. Darko Vujanić

Autor je dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist kardiologije, KB Merkur.

Dr. Tanja Vrčić

Autorica je dr. med; specijalist dermatovenerologije

Dr. Tomica Bagatin

Dr. med, specijalist maksilofacijalne kirurgije, sub. plastične kirurgije glave i vrata, suosnivač Poliklinike Bagatin

Dr. Erden Radončić

Specijalist ginekologije i porodništva s užom specijalizacijom iz humane reprodukcije, Poliklinika Repromed

Dr. Milan Mazalin

Specijalist opće medicine, Ordinacija opće medicine Milan Mazalin

Dr. Šime Mijić

Specijalist fizijatar – reumatolog Poliklinika Faktor Zdravlje, član Američkog društva za reumatologiju

Dr. Borka Pezo Nikolić

Subspecijalist kardiolog, Klinika za bolesti srca i krvnih zila, KBC Zagreb

Dr. Darko Marčinko

Psihijatar, psihoanalitički i obiteljski psihoterapeut, profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb

Dr. Dražen Šebetić

Internist i kardiolog, Poliklinika Šebetić

Vedrana Dučkić

Magistra nutricionizma, Nu3vex savjetovalište

Dr. Stjepan Ivanković

Specijalist opće kirurgije, subspecijalist kardiokirurg, Klinika za kardijalnu kirurgiju, KBC Zagreb

Dr. Anda Tomaš

Liječnica opće medicine, Poliklinika Vallis Medica

Dr. Hrvoje Jednačak

Specijalist neurokirurg, Klinika za neurokirurgiju, KBC Zagreb

Ana – Jelena Mandić

Magistra farmacije, Ljekarne Pablo

Dr. Anica Badanjak

Internistica-endokrinologinja i dijabetologinja

PRAVILA PRIVATNOSTI | UVJETI KORIŠTENJA

Copyright i Design by 01 Content & Technology – C3 Croatia | Sva prava pridržana | 2020

Projekt je nastao u produkciji agencije za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia i Plive, u skladu s najvišim profesionalnim standardima