Omogućuje Maxflu®

Omogućuje Andol® C

Omogućuje Plivit® D3

Omogućuje Plivit® B Forte

Omogućuje Plivit® C Max

Omogućuje Plivit® Total Energy

Kako što lakše preboljeti koronavirus Vodeći stručnjaci analiziraju modele liječenja simptoma kod 21 pacijenta s blažim oblikom bolesti COVID-19

INTERVJUI:
21 COVID PACIJENT S LAKŠIM SIMPTOMIMA

VRIJEME RAZGOVORA:
5. 1. 2021. – 12. 1. 2021.

RAZGOVORE OBAVIO: RESEARCH TIM DIGITALNE AGENCIJE 01 CONTENT & TECHNOLOGY – C3 CROATIA

U godinu dana nakon pojave prvoga slučaja infekcije COVID-19 u Hrvatskoj i svijetu je od koronavirusa oboljelo približno 100 milijuna ljudi. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije kolektivni imunitet neće se postići ni u 2021. Kako se zaštititi prije cijepljenja i stjecanja imuniteta? Kako što lakše preboljeti koronavirus? Koje su sličnosti i razlike u odnosu na poznatije virusne infekcije poput gripe? Kako se oporaviti i povratiti energiju? Samo na Doktor Online vodeći hrvatski liječnici, znanstvenici i farmaceuti analiziraju što smo naučili u više od 300 dana života s bolešću COVID-19 u Hrvatskoj.

SARS-CoV-2 je novi virus među ljudima, brzo se širi i može izazvati vrlo tešku i smrtonosnu bolest. Srećom, najveći broj pacijenata razvija blaži do umjereno težak oblik bolesti. Dvadeset jedan hrvatski pacijent koji je prebolio blaži oblik bolesti COVID-19 za Doktor Online govori o svojemu iskustvu, simptomima i izazovima s kojima se susreo. Kako smanjiti temperaturu, glavobolje, bolove u mišićima? Koju prehranu odabrati? Je li pravilno liječiti simptome infekcije COVID-19 kao i simptome gripe? Iskustva pacijenata za Doktor Online analizira tim stručnjaka, zagrebački liječnik obiteljske medicine dr. Milan Mazalin, nutricionist Branimir Dolibašić i magistra farmacije Darija Herak te na temelju najnovijih istraživanja iznose preporuke kako što lakše preboljeti koronavirus.

1

Petra B. (33)

• Koliko su trajali simptomi? Sedam dana.
• Koje ste simptome imali? Slabost, migrene, bol u mišićima, peckanje grla.
• Koje ste lijekove, multikomponentne pripravke, vitamine i druge dodatke prehrani uzimali? Uzimala sam vitamin C, propolis za grlo i inhalirala sam se čajem od kadulje, najmanje tri puta dnevno.
• Zbog čega ste se najviše brinuli? Najviše sam se bojala da nekoga ne zarazim i da mi se ne razboli netko iz obitelji.
• Kakva vam je bila prehrana tijekom bolovanja? Jela sam i pila sve kao i inače, možda sam si malo više udovoljavala slatkišima.

2

Ivan Z. (44)

• Koliko su trajali simptomi? Deset dana.
• Koje ste simptome imali? Tri sam dana imao povišenu temperaturu i još sam pet do sedam dana osjećao malaksalost i umor. Uz to sam imao jake glavobolje, osjećao mučninu, bolove u leđima i nestabilnost. Izgubio sam osjete okusa i mirisa.
• Koje ste lijekove, multikomponentne pripravke, vitamine i druge dodatke prehrani uzimali? Multikomponentne pripravke s paracetamolom, a za ublažavanje jakih glavobolja ibuprofen, niske doze acetilsalicilatne kiseline i vitamin D.
• Zbog čega ste se najviše brinuli? Zbog mogućih komplikacija poput teškoga disanja, upale pluća i sporijega vraćanja osjeta okusa i mirisa.
• Kakva vam je bila prehrana tijekom bolovanja? Lagana prehrana, puno juha, voća, povrća i kuhanoga mesa.

3

Mario B. (41)

• Koliko su trajali simptomi? Šest dana.
• Koje ste simptome imali? Prvo me počelo boljeti grlo. Sljedećega sam jutra dobio temperaturu do 39 i tako je trajalo nekoliko dana. Tek sam na kraju počeo osjećati jaku bol i pritisak u plućima. To je trajalo nekoliko dana.
• Koje ste lijekove, multikomponentne pripravke, vitamine i druge dodatke prehrani uzimali? Vitamin D, tablete za snižavanje temperature, beta-glukan, cink.
• Zbog čega ste se najviše brinuli? Najviše me mučilo neznanje jer sam rano obolio. Kad sam se pomirio s tim da bih mogao završiti u bolnici, čak mi je bilo lakše. Svi smo kod kuće mjerili temperaturu kao ludi.
• Kakva vam je bila prehrana tijekom bolovanja? Nisam uopće mogao jesti. Izgubio sam sedam kilograma. Jeo sam tek toliko da nešto pojedem.

PROČITAJTE SVE INTERVJUE

Iskustva pacijenata analizira tim stručnjaka te na temelju najnovijih istraživanja iznose preporuke kako što lakše preboljeti koronavirus

Dr. Milan Mazalin
dr. med., specijalist opće medicine, Ordinacija opće medicine Milan Mazalin

1. KOJI SU GLAVNI SIMPTOMI BLAŽEGA OBLIKA BOLESTI COVID-19?

Kada govorimo o blažim i srednje teškim oblicima bolesti koji se liječe u kućnim uvjetima, pokazalo se da su najčešći simptomi povišena temperatura, bolovi u mišićima i zglobovima, opća slabost, glavobolja, gubitak osjeta mirisa i okusa, kašalj i otežano disanje. Kod manjega broja ljudi javlja se mučnina i proljev. To su pokazala i iskustva dvadeset jednoga pacijenta iznesena za Doktor Online. Vidljivo je da je većina pacijenata konzultirala liječnika, i to je važno. Liječenje svih COVID slučajeva, pa čak i onih s najlakšim simptomima, treba voditi u konzultaciji s liječnikom!

2. PACIJENTI S LAKŠIM OBLIKOM BOLESTI COVID-19 SIMPTOME TRETIRAJU SLIČNO KAO GRIPU, DAKLE VITAMINIMA, TABLETAMA ZA SNIŽAVANJE TEMPERATURE I MULTIKOMPONENTNIM PRIPRAVCIMA KOJI UBLAŽAVAJU VIŠE SIMPTOMA. JE LI TO PRAVILNO?

Najvažnije je biti u izolaciji i odmarati se kako bi se sva energija usmjerila na borbu protiv infekcije. Budući da su najčešći simptomi povišena temperatura i bolovi u različitim dijelovima tijela, osnova su simptomatske terapije analgetici i antipiretici – lijekovi protiv bolova i temperature.

U početku pandemije pojavio se podatak kako se u slučaju infekcije COVID-19 ne preporučuje uzimanje nesteroidnih antireumatika (ibuprofena, naproskena) i zato se paracetamol pokazao kao lijek izbora. Međutim, ta se pretpostavka pokazala netočnom. Nesteroidni se antireumatici mogu uzimati samostalno ili u kombinaciji s paracetamolom ako pojedinačni lijek ne dovede do zadovoljavajućega ublažavanja simptoma. Zadnjih godina vrlo su popularni multikomponentni pripravci namijenjeni olakšavanju različitih simptoma respiratornih infekcija. Mogu biti različitoga sastava, a najčešće sadrže paracetamol uz dodatke kao što su, primjerice, pseudoefedrin, vitamin C ili su na bazi acetilsalicilne kiseline. Oni su se pokazali kao jednostavna i učinkovita simptomatska terapija, ali je prije primjene potrebno obratiti pozornost na sastav kako bi se izbjegle moguće reakcije na pojedine sastavnice.

3. COVID PACIJENTI NAJVIŠE UZIMAJU VITAMIN D. JE LI TO PRAVILNO?

Pandemija bolesti COVID-19 trebala bi potaknuti pojačani znanstveni interes za vitaminom D i reevaluaciju spoznaja o njegovu djelovanju i važnosti unošenja primjerenih količina u organizam. Vitamin D nije važan samo za izgradnju kostiju i ne treba ga vezati samo za prevenciju rahitisa i osteoporoze. Mnoga istraživanja upućuju na njegovu važnost u čitavome nizu procesa u organizmu, pa tako i u funkcioniranju imunološkoga sustava, a time i obrane od virusa SARS-CoV-2. Vitamin D se manjim dijelom unosi hranom, a većim dijelom se sintetizira u tijelu pod utjecajem sunčevih zraka. Moderni stil života podrazumijeva sve kraći boravak na suncu, što dodatno skraćuju i epidemiološke mjere. Kada se tome dodaju i sve zaštitne mjere za prevenciju melanoma, sasvim je očekivano da velik broj ljudi ima niske ili snižene vrijednosti vitamina D te da ga valja nadoknaditi.

4. KAKVA JE PREHRANA PRIMJERENA ZA PACIJENTE S LAKŠIM SIMPTOMIMA BOLESTI COVID-19?

COVID pacijenti žale se da uz gubitak osjeta okusa i mirisa imaju smanjen apetit, a neki zbog mučnina i proljeva tijekom bolesti izgube na težini. Budući da kod većine pacijenata tegobe prestaju nakon desetak dana, nije nužno inzistirati na prehrani. Bitno je unositi dovoljno tekućine. Što se hrane tiče, najbolje je konzumirati što i koliko bolesniku odgovara, a kada bolest prođe, može se pravilnom i izbalansiranom prehranom nadoknaditi deficite. Još jednom ponavljam da je i tijekom blažega oblika bolesti korisno kontaktirati s obiteljskim liječnikom kako bi se pravodobno moglo reagirati u slučaju pogoršanja stanja. Nakon ozdravljenja također treba pratiti stanje i moguće posljedice bolesti.

 

mag. Darija Herak
mag. pharm., Ljekarne Prima Pharme

1. PACIJENTI S LAKŠIM OBLIKOM BOLESTI COVID-19 SIMPTOME UGLAVNOM TRETIRAJU SLIČNO KAO GRIPU, DAKLE VITAMINIMA, TABLETAMA ZA SNIŽAVANJE TEMPERATURE I MULTIKOMPONENTNIM PRIPRAVCIMA KOJI UBLAŽAVAJU VIŠE SIMPTOMA. JE LI TO PRAVILNO?

Kod blažih simptoma infekcije SARS-CoV-2 samoliječenje odgovarajućim lijekovima i multikomponentnim pripravcima bez recepta za ublažavanje simptoma opravdano je ako se primjenjuje u skladu s preporukama o doziranju i trajanju liječenja. Budući da je i u ovome slučaju riječ o akutnoj respiratornoj virusnoj bolesti, nemoguće je kod promišljanja o liječenju i prevenciji izbjeći usporedbu s dobro nam poznatima prehladom ili gripom. Baš kao i kod njih, sve higijenske mjere koje naglašavaju redovito pranje ruku i provjetravanje prostorija, ispiranje sluznice nosa i ovlaživanje zraka mogu pomoći u sprječavanju prijenosa bolesti. Iako razni dodatci prehrani pomažu optimalnome funkcioniranju imunološkoga sustava, važniji je odmor, uravnotežena i raznovrsna prehrana te redovita umjerena tjelesna aktivnosti.

Promatrajući režim samoliječenja dvadeset jednoga pacijenta oboljeloga od blažega oblika bolesti COVID-19 u anketi za Doktor Online, najčešće su primjenjivani lijekovi iz skupine analgoantipiretika koji djeluju kao sredstva za snižavanje povišene tjelesne temperature i ublažavanje boli. Dio ispitanih pacijenata primjenjivao je kao lijek izbora paracetamol, samostalno ili unutar multikomponentnoga pripravka za simptomatsko liječenje gripe i prehlade.

2. JESU LI ZA UBLAŽAVANJE SIMPTOMA INFEKCIJE COVID-19 KORISNI LIJEKOVI S ACETILSALICILATNOM KISELINOM U KOMBINACIJI S VITAMINOM C?

Nekoliko je pacijenata za ublažavanje blažih simptoma koronavirusne bolesti, prema anketi za Doktor Online, odabralo acetilsalicilatnu kiselinu ili ibuprofen, što je također opravdan i učinkovit odabir samoliječenja, – kao i paracetamol samostalno ili unutar multikomponentnog pripravka, – ako pacijent ove lijekove dobro podnosi.

Nekoliko je pacijenata uzimalo i niske doze acetilsalicilatne kiseline koja dugotrajnim uzimanjem djeluje kao antitrombotik i sprječava nastajanje krvnih ugrušaka. Za ovaj je lijek prije prvoga uzimanja potrebna preporuka liječnika i način izdavanja ovih lijekova bez recepta ponekad može zbuniti pacijente. Oni nisu korisni za svakoga i mogu dovesti do neželjenih nuspojava zbog svoje dugotrajne primjene, stoga se ne bi trebali uzimati ako za to ne postoji opravdana indikacija. Korisni učinci niskih doza acetilsalicilatne kiseline u bolesti COVID-19 još se uvijek ispituju u kliničkim studijama.

3. KOJI VITAMINI POMAŽU U BORBI S INFEKCIJOM COVID-19?

Među ispitanim pacijentima u anketi za Doktor Online najveći dio njih uzimao je suplemente s vitaminom D, a bili su skloni uzimati vitamin C i cink te preparate s ekstraktom imunomodulatorne i antivirusne biljke ehinaceje. Iako se još uvijek istražuje učinak uzimanja dodatnih količina određenih vitamina ili minerala u sprječavanju infekcije SARS-CoV-2 i skraćivanju tijeka bolesti, poveznica s težim oblikom bolesti COVID-19 uočena je kod pacijenata s nižim razinama hidroksiliranog oblika vitamina D u serumu. Vitamin D pokazao je potencijal u smanjenju rizika od virusnih infekcija dišnoga sustava. Sukladno tome, korisno je preventivno uzimati preparate s odgovarajućim dozama vitamina D, naročito u razdobljima kad smo manje izloženi suncu.

Ostali vitaminsko-mineralni preparati koje su ispitani pacijenti uzimali tijekom liječenja blažega oblika bolesti COVID-19 mogu pomoći osiguravanju dovoljne količine tih hranjivih tvari ako je zbog iscrpljivanja njihovih zaliha u organizmu ili zbog siromašnije prehrane došlo do deficita.

 

Branimir Dolibašić
Magistar nutricionizma s 20 godina iskustva u primijenjenom nutricionizmu, konzaltingu i sportskoj prehrani, vlasnik online savjetovališta za prehranu www.nutriskop.hr

1. PACIJENTI S LAKŠIM OBLIKOM COVID INFEKCIJE KAO DODATKE PREHRANI NAJČEŠĆE UZIMAJU VITAMINTE D, C I B TE MINERAL CINK. JE LI TO PRAVILNO?

Većina COVID pacijenata ispitanih u anketi za Doktor Online uzima vitamine D, C i cink kao dodatak prehrani. Istraživanja doista potvrđuju značenje ovoga trojca pri respiratornim infekcijama. Neke prošlogodišnje studije pokazale su i deficit vitamina C i deficit vitamina D kod hospitaliziranih COVID pacijenata pa je to samo dodatno pozitivno pokriće za ovakav odabir suplementacije.

Još zimus 2020. bilo je jasno da bi iz opreza bilo korisno uzimati vitamin D kao mjeru prevencije protiv koronavirusa. Vitamin C dobio je novo svjetlo tijekom pandemije, kada su silom prilika u borbi protiv citokinske oluje i zatajenja organa, došle na stol i opcije intravenoznoga davanja visokih doza kod kritičnih pacijenata. Rezultati ovoga istraživanja bi uskoro trebali biti objavljeni te se nadamo da će biti korisni i pomoći do cijepljenja i stjecanja imuniteta krda.

Važan je odličan sinergijski učinak vitamina prilikom njihova uzimanja: vitamin D je dobar, a u kombinaciji s vitaminom C još bolji, s vitaminom B još bolji, a s cinkom još bolji. Nekad treba uzeti više preparata da bi imali zadovoljavajući učinak, rijetko jedan može učiniti baš sve.

Uz to preporučujem i uzimanje probiotika, bilo iz prirodnih prehrambenih izvora (jogurta i drugih fermentiranih mliječnih proizvoda, kefira, sireva, fermentiranoga povrća) ili iz suplemenata. Jedna je nedavna studija jasno pokazala da su u slučaju infekcije COVID-19 probiotici dio našega imunosnog odgovora. Znamo da je probava drugi veliki ulaz u organizam i, uz pluća, prva brana patogenim mikrobima. Pritom probiotici ili savezničke dobre bakterije igraju vrlo važnu ulogu. Naša se crijevna flora bori s nama i njezin oporavak nam je važan jer je to jedno od važnih područja koje treba njegovati još dugo nakon infekcije COVID-19.

2. PREHRANA PACIJENATA S LAKŠIM OBLIKOM INFEKCIJE COVID-19 NAJČEŠĆE JE SLIČNA KAO I U GRIPI, DAKLE SASTOJI SE UGLAVNOM OD JUHA, VOĆA I POVRĆA, UZ PUNO TEKUĆINE I ČAJEVA. JE LI TO PRAVILNO?

Da, hidracija je jako važna. Kao i kod svih respiratornih infekcija s visokom temperaturom, važno je nadoknađivati tekućinu. Zato su juhe, čajevi i limunade odličan izbor. Treba samo paziti da se ne rade tople limunade jer je vitamin C termolabilan, što znači da ga visoka temperatura razgrađuje.

Uz to, uravnotežena i raznolika prehrana nema alternative uvijek kad je unos hrane oralnim putem bez ograničenja. To znači veći unos svježega povrća i voća ili minimalno nužno termički obrađenoga. Pametnim izborom hrane doista možemo pomoći sebi u slučaju infekcije i slabosti. Važno je osvijestiti svoje potrebe i po mogućnosti na vrijeme reagirati promjenom prehrane. Treba razmišljati o jačanju i pokrivanju potreba imuniteta prije infekcije te uvijek birati sezonske i, prema mogućnostima, lokalne namirnice.

Vitamin D nije jedini stup na koji se oslanja kompletan imunitet, već su važni i drugi veliki temelji poput vitamina C, cinka, selena, željeza, vitamina A, omega 3, B kompleksa i svih ostalih manje ili više uključenih izravno u funkciju imuniteta. Tijelo treba svih 40 esencijalnih tvari koje ne može sintetizirati, stoga ih je nužno unositi hranom (ili suplementima) na dnevnoj osnovi.

Studije s osobama koje su imale COVID-19 govore da neki imaju simptome mjesecima nakon što su preboljeli bolest, što jasno govori da je virus SARS-CoV-2 nešto što će za dio oboljelih biti maraton za imunitet, a ne utrka na 100 metara. Podršku imunitetu u vidu pravilne uravnotežene prehrane koja podmiruje sve (navedene) potrebe za nutrijentima treba osigurati za cijeli život, a ne samo zimi ili u vrijeme rizika od infekcije. Svaki je vitamin cjeloživotna potreba, ne samo kad „zakašlje“ imunitet.

 

LITERATURA

COVID-19 Treatment Guidelines Panel. Coronavirus Disease 2019 (COVID-19) Treatment Guidelines. National Institutes of Health. Available at https://www.covid19treatmentguidelines.nih.gov/. pristupljeno 18.01.2021.
How COVID-19 infection causes loss of smell? https://hms.harvard.edu/news/how-covid-19-causes-loss-smell, pristupljeno 18.01.2021.
Adom Agyeman, A. i sur. Smell and Taste Dysfunction in Patients With COVID-19: A Systematic Review and Meta-analysis, Mayo Clinic Proceendings, 2020. https://www.mayoclinicproceedings.org/article/S0025-6196(20)30546-2/pdf
Laktašić Žerjavić, N. COVID-19 i vitamin D – postoji li poveznica? http://www.plivamed.net/medicus/clanak/16036/COVID-19-i-vitamin-D-postoji-li-poveznica.html#35337
https://www.hzjz.hr/sluzba-zdravstvena-ekologija/vitamin-d-i-preporuke-za-nadomjesnu-primjenu-vitamina-d-od-jeseni/, pristupljeno 17.01.2021.
Kuzman, I. Prehlada i influenca: klinička pojavnost i simptomatsko liječenje, Medicus 2016. http://www.plivamed.net/medicus/clanak/11110/Prehlada-i-influenca-klinicka-pojavnost-i-simptomatsko-lijecenje.html#
https://www.halmed.hr/Lijekovi/Baza-lijekova/Andol-PRO-100-mg-zelucanootporne-tablete/14297/, pristupljeno 18.01.2021.
https://clinicaltrials.gov/ct2/show/NCT04365309, pristupljeno 18.01.2021.
CASI. Priručnik za samoliječenje 2017.
Francetić, I. i sur. Farmakoterapijski priručnik, 7. izdanje, 2015.
Do an Altered Gut Microbiota and an Associated Leaky Gut Affect COVID-19 Severity; Heenam Stanley Kim
mBio Jan 2021, 12 (1) e03022-20; DOI: 10.1128/mBio.03022-20
Anwar F, Altayb HN, Al-Abbasi FA, Al-Malki AL, Kamal MA, Kumar V. Antiviral effects of probiotic metabolites on COVID-19. J Biomol Struct Dyn. 2020 Jun 9
https://bmjopen.bmj.com/content/10/7/e039519; https://clinicaltrials.gov/ct2/show/NCT04664010Đ
Vitamin C-An Adjunctive Therapy for Respiratory Infection, Sepsis and COVID-19. Nutrients. 2020 Dec 7;
J Glob Antimicrob Resist.  2020 Sep;22:133-134. doi: 10.1016/j.jgar.2020.05.006. Epub 2020 May 29.
Vitamin D deficiency and the COVID-19 pandemic
Grant WB, Lahore H, McDonnell SL, Baggerly CA, French CB, Aliano JL, Bhattoa HP. Evidence that Vitamin D Supplementation Could Reduce Risk of Influenza and COVID-19 Infections and Deaths. Nutrients. 2020 Apr 2;12(4):988.
José João, Souza Ana Carolina Remondi, Vasconcelos Andrea Rodrigues, Prado Pietra Sacramento, Pereira Carolina Parga Martins
Zinc, Vitamin D and Vitamin C: Perspectives for COVID-19 With a Focus on Physical Tissue Barrier Integrity  Frontiers in Nutrition VOL7 2020  
EUFIC – COVID-19 package to inform people on the relation between food & the pandemic: Food & coronavirus: what you need to know?

Doktor za Vas

Kako ojačati imunitet i zaštititi zdravlje prije cijepljenja protiv koronavirusa? Što je dugi COVID i kako povratiti energiju nakon infekcije? Kako se pravilno hraniti i koji vitamini su neophodni? Kako trebaju vježbati trudnice, a kako oboljeli od kardiovaskularnih bolesti? Vodeći liječnici prvi put u Hrvatskoj odgovaraju na najčešća pitanja s kojima su se susreli u svojoj kliničkoj praksi!

Prof. Dr. Hrvoje Vrčić

Dr. med, specijalist ginekologije i opstetricije, uži specijalist humane reprodukcije, vlasnik poliklinike Hilarus

Branimir Dolibašić

Magistar nutricionizma s 20 godina radnog iskustva u primijenjenom nutricionizmu, konzaltingu i sportskoj prehrani i vlasnik online savjetovališta za prehranu www.nutriskop.hr

Antonija Turkalj

Autorica je Magistra farmacije, univ. mag. kliničke farmacije, ljekarne Prima Pharme

Dr. Darko Vujanić

Autor je dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist kardiologije, KB Merkur.

Dr. Tanja Vrčić

Autorica je dr. med; specijalist dermatovenerologije

Dr. Tomica Bagatin

Dr. med, specijalist maksilofacijalne kirurgije, sub. plastične kirurgije glave i vrata, suosnivač Poliklinike Bagatin

Dr. Erden Radončić

Specijalist ginekologije i porodništva s užom specijalizacijom iz humane reprodukcije, Poliklinika Repromed

Dr. Milan Mazalin

Specijalist opće medicine, Ordinacija opće medicine Milan Mazalin

Dr. Šime Mijić

Specijalist fizijatar – reumatolog Poliklinika Faktor Zdravlje, član Američkog društva za reumatologiju

Dr. Borka Pezo Nikolić

Subspecijalist kardiolog, Klinika za bolesti srca i krvnih zila, KBC Zagreb

Dr. Darko Marčinko

Psihijatar, psihoanalitički i obiteljski psihoterapeut, profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb

Dr. Dražen Šebetić

Internist i kardiolog, Poliklinika Šebetić

Vedrana Dučkić

Magistra nutricionizma, Nu3vex savjetovalište

Dr. Stjepan Ivanković

Specijalist opće kirurgije, subspecijalist kardiokirurg, Klinika za kardijalnu kirurgiju, KBC Zagreb

Dr. Anda Tomaš

Liječnica opće medicine, Poliklinika Vallis Medica

Dr. Hrvoje Jednačak

Specijalist neurokirurg, Klinika za neurokirurgiju, KBC Zagreb

Ana – Jelena Mandić

Magistra farmacije, Ljekarne Pablo

Dr. Anica Badanjak

Internistica-endokrinologinja i dijabetologinja

PRAVILA PRIVATNOSTI | UVJETI KORIŠTENJA

Copyright i Design by 01 Content & Technology – C3 Croatia | Sva prava pridržana | 2021

Projekt je nastao u produkciji agencije za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia i Plive, u skladu s najvišim profesionalnim standardima