Omogućuje Plivit® D3

Imunitet Znanstvenica s Rebra: nalazimo se usred pandemije nedostatka vitamina D, to je važno za bitku protiv COVID-19 infekcije

U godinu dana nakon pojave prvoga slučaja infekcije COVID-19 u Hrvatskoj i svijetu je od koronavirusa oboljelo približno 100 milijuna ljudi. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije kolektivni imunitet neće se postići ni u 2021. Kako se zaštititi prije cijepljenja i stjecanja imuniteta? Kako što lakše preboljeti koronavirus? Koje su sličnosti i razlike u odnosu na poznatije virusne infekcije poput gripe? Kako se oporaviti i povratiti energiju? Samo na Doktor Online vodeći hrvatski liječnici, znanstvenici i farmaceuti analiziraju što smo naučili u više od 300 dana života s bolešću COVID-19 u Hrvatskoj.

Zajednički nazivnik odgovora na sva ova pitanja mogao bi biti jedan vitamin, vitamin sunca. U mnogim znanstvenim istraživanjima i kliničkim studijama tijekom prošle godine analizirala se uloga vitamina D u mogućoj prevenciji COVID infekcije, u olakšavanju bolesti i u post-Covid razdoblju. Između svih ovih faza pronašla se određena veza, a nekoliko radova pokazalo je višu stopu smrtnosti u COVID bolesnika s niskim koncentracijama vitamina D. Hrvatska znanstvenica, liječnica i voditeljica odjela za reumatske bolesti Klinike za reumatske bolesti i rehabilitaciju KBC-a Zagreb dr. Nadica Laktašić Žerjavić, koja je za doktorsku disertaciju analizirala učinke vitamina D, proučila je nedavna svjetska istraživanja i studije o utjecaju vitamina sunca na COVID-19. Pregledom literature utvrdila je: „Iako pandemija izazvana virusom SARS-CoV-2 traje tek godinu dana, sve je više podataka koji upućuju na to da vitamin D može smanjiti rizik od infekcije virusom SARS-CoV-2, kao i smanjiti težinu i dužinu trajanja bolesti COVID-19 te poboljšati ishod bolesti.“ Evo zašto…

1. Zašto je vitamin D važan?

Vitamin D bitan je za regulaciju metabolizma kalcija, odnosno za zdravlje kostiju i mišića. Brojni su učinci vitamina D koji nisu vezani za metabolizam kalcija i zdravlje kostiju, kao što je manje pobolijevanje i manja smrtnost od zloćudnih bolesti, manji rizik od autoimunih bolesti (šećerna bolest tip I, multipla skleroza, upalna bolest crijeva, reumatoidni artritis), manji rizik od srčano-žilnih bolesti te bolja obrana od infekcija, uključivo virusne infekcije dišnoga sustava, bakterijske infekcije i tuberkuloze.

2. Koliko nam treba vitamina D?

Vitamin D stvara se u koži nakon izlaganja suncu pod utjecajem UVB zraka, a u manjoj mjeri može se unijeti prehranom. Dovoljna je koncentracija vitamina D u krvi 75 – 125 nmol/L. Najmanja je koncentracija vitamina D dovoljna za očuvanje zdravlja kostiju (za sprječavanje osteoporoze i prijeloma) 50 nmol/L, a poželjna 75 nmol/L, dok su za ostale učinke vitamina D poželjne koncentracije između 100 i 125 nmol/L.

3. Imamo li dovoljno vitamina D u krvi?

Znanstvena istraživanja nedvojbeno pokazuju da je nedostatak vitamina D prisutan u cijelome svijetu i u svim dobnim skupinama pa se opravdano govori o pandemiji nedostatka vitamina D. Približno 50% svjetske populacije ima koncentraciju vitamina D manju od 50 nmol/L. Teško je u pravilu postići dobar status vitamina D bez obogaćivanja hrane vitaminom D ili bez uzimanja nadomjestaka. Budući da je prevalencija nedostatka visoka, a pozitivni učinci vitamina D brojni, Hrvatski liječnički zbor objavio je 2016. smjernice za otkrivanje i prevenciju nedostatka vitamina D. Vitamin D može se oralno nadoknađivati u dnevnim, tjednim ili mjesečnim intervalima, a preporučena je dnevna doza za većinu odraslih osoba od 1500 do 2000 IJ/dan.

S manjkom vitamina D suočeni su ljudi s rizičnim čimbenicima kao što je život na geografskim širinama sjeverno i južno od 40 stupnjeva, nedovoljno izlaganje kože suncu, tamnija pigmentacija kože, primjena krema s visokom UV zaštitom, starija životna dob, debljina, malapsorpcija i neprimjerene prehrambene navike.

4. Kakve veze ima vitamin D s COVID infekcijom?

COVID-19 je sistemska bolest koja istodobno zahvaća brojne organe i organske sustave, a ne samo dišni sustav. Klinička su očitovanja COVID infekcije suhi kašalj, grlobolja (rjeđe sekrecija iz nosa), vrućica, umor i opće loše osjećanje, bolovi u mišićima, bol u prsima i nedostatak zraka. Česti su simptomi zahvaćanje probavnoga sustava (proljev, mučnina, povraćanje), jetre (porast jetrenih enzima), bubrega (akutno zatajenje bubrega s potrebom za dijalizom), živčanoga sustava (glavobolja, gubitak osjeta njuha i okusa, smetenost, epileptički napadi), koštane srži (promjene u krvnoj slici), kože (osip), očiju (konjunktivitis) i srčano-žilnoga sustava.

Veći rizik za teži oblik i smrtni ishod bolesti imaju starije osobe, osobe s udruženim bolestima kao što su povišen krvni tlak, srčano-žilne bolesti, šećerna bolest, kronična plućna bolest, kronična bubrežna bolest, pretilost te imunokompromitiranost bolesnika i maligna bolest. U dijela bolesnika mogu nastati dugotrajne posljedice u sklopu tzv. postvirusnoga sindroma.

S obzirom na to da COVID-19 predstavlja sustavnu infekciju s mogućom teškom kliničkom slikom i smrtnim ishodom te s mogućim razvojem dugotrajnih posljedica na zdravlje, a zasad nema dostupne učinkovite antivirusne terapije, naglasak je stavljen na sprječavanje širenja infekcije održavanjem fizičke distance i higijene te cijepljenjem. Liječenje je bolesti prije svega simptomatsko.

Sve više raste spoznaja o važnosti vitamina D u obrani od infekcije COVID-19, kao i njegovu pozitivnome učinku na tijek bolesti.

5. Kako vitamin D pomaže u borbi protiv respiratornih virusnih infekcija?

Opservacijske studije pokazuju da nedostatak vitamina D povećava rizik od akutne infekcije dišnoga sustava. Uz to, iako pandemija izazvana virusom SARS-CoV-2 traje tek godinu dana, sve je više podataka koji ukazuju da vitamin D može smanjiti rizik od infekcije virusom SARS-CoV-2, smanjiti težinu i dužinu trajanja bolesti COVID-19 te poboljšati ishod bolesti.

Kako to objasniti? Praktično sve stanice uključene u urođeni i stečeni imuni odgovor na virus posjeduju receptor za vitamin D, a gotovo sve mogu i autonomno aktivirati vitamin D koji onda djeluje povratno na stanicu koja ga je aktivirala (autokrino) i na stanice u blizini (parakrino). U osoba s nedostatkom vitamina D smanjeno je stvaranje antivirusnoga čimbenika katelicidina, što povećava sklonost infekciji. Vitamin D iskazuje zaštitni učinak na epitelnu barijeru pluća jer je bitan za sazrijevanje i očuvanje integriteta alveolarnoga epitela čovjeka djelujući na više od 600 gena.

Ukratko, mehanizmi obrane od respiratornih virusa, uključujući i virus SARS-CoV-2, koji su pod utjecajem aktivnoga oblika vitamina D uključuju: poticanje stvaranja antivirusnoga proteina respiratornoga epitela koji može smanjiti opterećenje virusom, čuvanje integriteta respiratornoga epitela kroz učvršćivanja uskih spojeva između stanica, poticanje urođenoga imunog odgovora na virusnu infekciju, smanjenje prekomjernoga stvaranja proupalnih citokina i pojačano stvaranje protuupalnih citokina omogućavajući uravnotežen imuni odgovor na infekciju.

Zanimljivo je da su podudarni rizični čimbenici za nedostatak vitamina D i teži oblik bolesti COVID-19 starija životna dob, pretilost i udružene bolesti.

6. Što su pokazale nedavne studije?

Istraživanje objavljeno 2020. u časopisu JAMA (Meltzer i suradnici) pokazalo je da osobe s neliječenim nedostatkom vitamina D, manjim od 50 nmol/L u krvi, imaju gotovo dvostruko veću mogućnost da će imati pozitivan nalaz testa na virus SARS-CoV-2 u usporedbi s osobama dobroga statusa vitamina D.

Pilot-istraživanje objavljeno 2020. u časopisu The Journal of Steroid Biochemistry and Molecular Biology (Castilo i suradnici) provedeno u Kordobi u Španjolskoj na 76 bolesnika pokazalo je da je primjena visokih doza vitamina D (jednokratno 20 000 IJ na dan prijema u bolnicu i nastavljeno s 10 000 IJ dnevno) značajno smanjila potrebu za intenzivnim liječenjem pacijenata kojima je bila potrebna hospitalizacija zbog dokazane bolesti COVID-19 i radiološki utvrđene pneumonije.

Velika metaanaliza objavljena 2017. u časopisu BMJ (Martineau i suradnici) utvrdila je da nadoknada vitamina D može smanjiti rizik od akutne infekcije dišnoga sustava, posebno u osoba s početno izraženim nedostatkom vitamina D (oni koji su imali manje od 25 nmol/L vitamina D u krvi). Studija je također pokazala da je učinak bio bolji kad se vitamin D davao u dnevnim ili tjednim intervalima u odnosu na povremeno davanje doza viših od 30 000 IJ.

7. Koje su službene preporuke država?

Nedostatak vitamina D prepoznat je kao javnozdravstveni problem, stoga većina nacionalnih zdravstvenih politika i krovnih organizacija u zdravstvu savjetuje nadoknadu vitamina D s ciljem očuvanja zdravlja. Britanski NHS (The National Health Service) preporučuje uzimanje 400 IJ dnevno tijekom cijele godine, što se smatra sigurnom dnevnom dozom za sve osobe. Američki IOM (The Institute of Medicine) preporučuje uzimanje 600 IJ/dan za osobe od 1 do 70 godina, a za starije 800 IJ/dan. Navedene se doze mogu smatrati minimalnim dnevnim dozama sigurnima za sve osobe, no u pojedinim slučajevima mogu biti nedovoljne. Američko društvo za endokrinologiju savjetuje odraslim osobama koje su pod rizikom nedostatka vitamina D ili s dokazanim nedostatkom vitamina D uzimanje 1500-2000 IJ na dan, što je u skladu s preporukama Hrvatskoga liječničkog zbora.

Ipak, smjernice NICE (National Institute for Health and Care Excellence) objavljene 17. prosinca 2020. ne preporučuju propisivanje suplemenata vitamina D isključivo radi prevencije i liječenja bolesti COVID-19, već prije svega radi očuvanja zdravlja kostiju i mišića. Kao razlog navode zasad mali broj objavljenih kvalitetnih znanstvenih istraživanja iako potvrđuju da vitamin D može imati ulogu u imunološkome odgovoru tijela na respiratorne viruse. Stoga će se s porastom znanstvenih dokaza ove preporuke vjerojatno mijenjati.

8. Što je vaša preporuka?

Nadoknada je vitamina D jednostavna, sigurna i jeftina, a može pomoći u prevenciji i liječenju zaraznih bolesti, uključujući i COVID-19. Za vrijeme pandemije ljudi su dodatno izloženi nedostatku vitamina D jer su prisiljeni više boraviti u zatvorenome prostoru, čime je onemogućeno djelovanje UV zraka, glavni način stvaranja vitamina D u koži. Za većinu je odraslih osoba sigurna dugoročna primjena do 2000 IJ vitamina D dnevno, a u slučaju dokazanoga težeg nedostatka vitamina D nadoknada se može provesti i višim dozama kako bi se u kratkome vremenu postigle koncentracije u krvi veće od 75 nmol/L. Iako su nuspojave uzimanja vitamina D vrlo rijetke, savjetuje se konzultacija s liječnikom prije početka nadoknade, osobito višim dozama. Čini se da je za smanjenje težine bolesti i poboljšanje ishoda bolesti COVID-19 učinkovitija svakodnevna nadoknada manjim dozama od jednokratnoga davanja vrlo visoke doze vitamina D (tzv. bolus terapije).

Doktor za Vas

Kako ojačati imunitet i zaštititi zdravlje prije cijepljenja protiv koronavirusa? Što je dugi COVID i kako povratiti energiju nakon infekcije? Kako se pravilno hraniti i koji vitamini su neophodni? Kako trebaju vježbati trudnice, a kako oboljeli od kardiovaskularnih bolesti? Vodeći liječnici prvi put u Hrvatskoj odgovaraju na najčešća pitanja s kojima su se susreli u svojoj kliničkoj praksi!

Prof. Dr. Hrvoje Vrčić

Dr. med, specijalist ginekologije i opstetricije, uži specijalist humane reprodukcije, vlasnik poliklinike Hilarus

Branimir Dolibašić

Magistar nutricionizma s 20 godina radnog iskustva u primijenjenom nutricionizmu, konzaltingu i sportskoj prehrani i vlasnik online savjetovališta za prehranu www.nutriskop.hr

Antonija Turkalj

Autorica je Magistra farmacije, univ. mag. kliničke farmacije, ljekarne Prima Pharme

Dr. Darko Vujanić

Autor je dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist kardiologije, KB Merkur.

Dr. Tanja Vrčić

Autorica je dr. med; specijalist dermatovenerologije

Dr. Tomica Bagatin

Dr. med, specijalist maksilofacijalne kirurgije, sub. plastične kirurgije glave i vrata, suosnivač Poliklinike Bagatin

Dr. Erden Radončić

Specijalist ginekologije i porodništva s užom specijalizacijom iz humane reprodukcije, Poliklinika Repromed

Dr. Milan Mazalin

Specijalist opće medicine, Ordinacija opće medicine Milan Mazalin

Dr. Šime Mijić

Specijalist fizijatar – reumatolog Poliklinika Faktor Zdravlje, član Američkog društva za reumatologiju

Dr. Borka Pezo Nikolić

Subspecijalist kardiolog, Klinika za bolesti srca i krvnih zila, KBC Zagreb

Dr. Darko Marčinko

Psihijatar, psihoanalitički i obiteljski psihoterapeut, profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb

Dr. Dražen Šebetić

Internist i kardiolog, Poliklinika Šebetić

Vedrana Dučkić

Magistra nutricionizma, Nu3vex savjetovalište

Dr. Stjepan Ivanković

Specijalist opće kirurgije, subspecijalist kardiokirurg, Klinika za kardijalnu kirurgiju, KBC Zagreb

Dr. Anda Tomaš

Liječnica opće medicine, Poliklinika Vallis Medica

Dr. Hrvoje Jednačak

Specijalist neurokirurg, Klinika za neurokirurgiju, KBC Zagreb

Ana – Jelena Mandić

Magistra farmacije, Ljekarne Pablo

Dr. Anica Badanjak

Internistica-endokrinologinja i dijabetologinja

PRAVILA PRIVATNOSTI | UVJETI KORIŠTENJA

Copyright i Design by 01 Content & Technology – C3 Croatia | Sva prava pridržana | 2021

Projekt je nastao u produkciji agencije za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia i Plive, u skladu s najvišim profesionalnim standardima